Čelnici sindikata javnih službi predstavili su u srijedu učinak sporazuma s Vladom na rast plaća učitelja i drugih javnih službenika istaknuvši da će njihovim članovima plaće od rujna iduće godine porasti između 150 i 800 kuna.

Makroekonomist Matija Kroflin rekoa je na konferenciji za novinare da će od rujna iduće godine zaposlenima u javnim službama plaće u neto iznosu porasti od 150 (za one s nižim plaćama) do 800 kuna (za one s nešto višim plaćama) uz predviđenu inflaciju od 1,2 posto.

Opovrgnuo je tvrdnje da su plaće zaposlenih u javnim i državnim službama u odnosu na ostale zaposlenike bolje nego 2008. te da su u svim drugim zemljama plaće u tim službama niže od ostalih.

Plaće u državnim i javnim službama rastu sporije i padaju snažnije nego u ostalim sektorima

Napomenuo je kako je u odnosu na 2008. došlo do promjene metodologije izračuna pa podaci nisu usporedivi, a prava je istina da je situacija za zaposlenike u državnim i javnim službama bitno pogoršana, što pokazuje kretanje međugodišnjih stopa rasta plaća – plaće zaposlenih u tim službama od 2010. rastu sporije i padaju snažnije nego u ostalim sektorima. 

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao je kako nastavniku s VSS-om u osnovnim i srednjim školama, koji je referentna točka u sustavu obrazovanja, bruto plaća raste od 415 kuna za početnika do 515 kuna za nastavnika pred mirovinom.

To znači da samcu u Zagrebu neto plaća od rujna raste između 238 i 295 kuna, rekao je Mihalinec podsjetivši da obrazovni sindikati nisu bili za sporazum, a svoju borbu za veće plaće nastavljaju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Čim sindikati nešto postignu, krenu napadi na nastavnike da imaju prevelike plaće u odnosu na druge, a rade najmanje u Europi i s najmanje učenika, kao i druge neistine i laži, kaže Mihalinec.

Tvrdnja da hrvatski nastavnici rade najmanje u Europi je posljedica krivo iščitane europske statistike, tvrdi Mihalinec, najnoviji podaci za 2017. potvrđuju suprotno, odnosno da rade više od kolega u  zemljama OECD-a i EU-a.

Plaće zaposlenika u Europi od početka do kraja karijere rastu do 60 posto, u Irskoj i do 100 posto,  a u Hrvatskoj maksimalno 20 posto, odnosno 0,5 po godini staža, rekao je MiIhalinec dodavši da su u zemljama bivšeg istočnog bloka plaće ipak nešto niže, ali svi imaju veće pomake u karijeri nego u Hrvatskoj.

Opovrgnuo je i tvrdnje da hrvatski nastavnici rade s najmanje učenika , osim onih u brdsko-planinskim i otočnim područjima. Istina je da hrvatski nastavnici rade više od ostalih u Europi, sa prosječno jednakim brojem djece i u puno težim uvjetima nego što to imaju ostali u Europi, ustvrdio je.

Ribić: Preporod pokušava drugima oteti članstvo

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je kako je vidljivo da povećanje nije od 32 do 150 kuna, kako tvrdi predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić. Nakon procesa mirenja nema mogućnosti za štrajk zbog osnovice plaća pa nije jasno zašto Preporod napada obrazovne sindikate koji su bili protiv sporazuma, osim pokušaja otimanja članstva.

Preporod nikada nije samostalno organizirao štrajk protiv Vlade, nego se eventualno nama priključivao i odustajao i onda nas napadao. Neka organiziraju štrajk, nastave borbu i traže povećanje za 19,9 posto i mi ćemo ga podržati, poručio je Ribić.

Predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak osvrnula se na optužbe da su "žuti sindikati" rekavši kako nije moralno ni prihvatljivo da im drugi sindikati bacaju klipove pod noge.

Štrajk članova Preporoda nije ništa donio, a nije pametno ljude iscrpljivati i dovoditi ih u neugodnu situaciju bez rezultata, ustvrdila je.