Za današnju utrku gospodarstava znanje i inovativnost još su i važniji nego ranije, pa je i broj prijavljenih patenata svojevrstan signal konkurentnosti pojedine ekonomije. Kad je o Hrvatskoj riječ, već treću godinu raste broj prijavljenih patenata, a drugu godinu oni dominantno dolaze od pravnih osoba.

Desetljećima su, naime, zaštitu svojih patenata tražile najvećim dijelom fizičke osobe. Prema podacima DZS-a, lani je u Hrvatskoj ukupno bilo prijavljen 171 patent, od čega od pojedinaca njih 50, a poduzeća i instituti prijavili su 121 patent. Prijave su najvećim dijelom došle od domaćih inovatora, samo sedam bili su stranci.

Posljednjih nekoliko godina statistika bilježi pozitivan trend u registriranju patenata u Hrvatskoj (u 2022. registrirano je 130 patenata, a godinu ranije tek 88, što je bio dosad najmanji broj prijava). No, usporede li se ranije brojke, može se govoriti tek o početku oporavka, jer je primjerice 2008. prijavljenih patenata bilo 400 i otad se njihov broj kontinuirano smanjuje.

Rentijerska niša
Analitičari će razloge takvom trendu pripisati velikim promjenama u gospodarskoj strukturi, u kojoj sve više važna postaje manje kreativna rentijerska niša, dok slabi proizvodni sektor, koji je u ranijem razdoblju bio važan generator novih patenata. Nije za zanemariti i činjenicu da mnoge tvrtke imaju strane vlasnike koji patente prijavljuju u svojim zemljama.

Porazan je, međutim, izuzetno nizak broj priznatih patenata jer njihov broj, koji neprekinuto bilježi pad, lani srozao po prvi put na jednu decimalu, na tek četiri patenta. Prije desetak godina priznatih patenata u nacionalnom postupku po DZS-u bilo je 268, a i prethodnih godina njihov se broj kretao između 50 i 60. Iz same statistike nije razvidno u čemu treba tražiti razloge tolikom smanjenju broja priznatih, kvaliteti ili složenosti postupaka dobivanja priznanja.

Iz područja kemije u Hrvatskoj dolazi najveći broj prijava, čak trećina od 171, a 23 posto je iz područja elektrotehnike. Regionalno gledajući, uz Grad Zagreb, s kojeg dolazi najveći broj patenata, njih 67, gotovo podjednake aktivnosti imaju i inovatori u Jadranskoj Hrvatskoj (60 prijava), dok je Panonska Hrvatska na začelju s tek 15 patenata.

Zanimljivi su, međutim, i upravo objavljeni podaci za 2023. na razini Europskog patentnog ureda (EPU), koji na godišnjoj razini bilježi 59-postotno povećanje prijava patenata iz Hrvatske, s 32 u 2022. na 51. Za Hrvatsku je to ujedno i rekordan broj prijavljenih patenata na EPU-u, a taj skok podigao ju je s dna ljestvice EU zemalja po broju patenata na milijun stanovnika.

Samo je Rumunjska godinama imala manje patenata od nas, a sada je Hrvatska bolje rangirana i od Bugarske, Slovačke te Mađarske. Na milijun stanovnika Hrvatska ima 13 patenata, deset više nego primjerice u 2018., kada je EPU evidentirao tek 14 patenata iz Hrvatske. Iako su domaći inovatori sve angažiraniji u registraciji patenata na EPU, još uvijek zaostajemo za primjerice susjednom Slovenijom, s kojom se rado uspoređujemo.

U Sloveniji tri puta više
Lani su Slovenci prijavili EPU triput više patenata od nas, a s obzirom na tamošnju populaciju, u odnosu na Hrvatsku to je značajno bolji rezultat, 73 patenta na milijun stanovnika. Kreativnošću i izumima prednjači Švicarska, u kojoj je na milijun stanovnika EPU stiglo čak 1085 prijava patenata, dok je Srbija na začelju ljestvice s tek 2 patenta.

Među najinovativnijim zemljama još su standardno zemlje sjevera Europe – Švedska, Danska, Finska, Nizozemska i Njemačka. Europsko tehnološko tržište i dalje atraktivno za inovatore iz cijelog svijeta, što potvrđuju podaci EPO, koji je uz rast prijava iz Europe, imao povećan broj i onih iz drugih dijelova svijeta, prvenstveno Koreje i Kine, (s time da SAD i dalje prednjači po broju registriranih patenata na EPU), te je lani dosegnuta povijesno najveća brojka registracija na godišnjoj razini, više od 199 tisuća.

Hrvatski se inovatori ne mogu pohvaliti ni po broju priznatih patenata u postupku EPU-a, jer im je priznato tek njih 8.