U prošloj je godini iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. U 2017. je 200 građana otpušteno iz hrvatskog državljanstva, a 13 ga se odreklo. U ovoj je godini primjetan osjetan rast toga broja. U prvih devet mjeseci 2019., prema podatcima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Ministarstva unutarnjih poslova, 361 osoba otpuštena je iz hrvatskog državljanstva, a 20 osoba ga se odreklo.

Najveći broj zahtjeva, kažu u MUP-u, podnesen je radi stjecanja državljanstva Austrije i Njemačke, a nešto manji broj Slovenije i Norveške. Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva navode se zaposlenje i školovanje. Zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva može podnijeti osoba koja je navršila 18 godina života, a zadovoljava određene pretpostavke. Ne smije imati smetnji glede vojne obveze, mora podmiriti sve dužne poreze, takse i druge javne dažbine i obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj za koje postoji ovršni naslov. Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Hrvatskoj te mora imati strano državljanstvo ili dokazati da će biti primljena u strano državljanstvo.

"Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u RH vodi kazneni postupak zbog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili ako je u RH osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži", napominju u MUP-u. Osoba kojoj je državljanstvo prestalo otpustom može ponovno biti primljena u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom članka 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu, no prilikom prestanka državljanstva odricanjem takve beneficirane mogućnosti nema. Državljanstvo se tada može ponovno steći samo u postupku pune naturalizacije. Naime, člankom 21. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog državljanstva.

Za razliku od prestanka hrvatskog državljanstva otpustom kod kojeg je potrebno ispuniti niz propisanih uvjeta, za odricanje je dovoljna izjava osobe koja svojom voljom, s danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo. Stoga je među pravnim osnovama stjecanja hrvatskog državljanstva pod olakšavajućim uvjetima normiran samo slučaj ponovnog stjecanja hrvatskog državljanstva koje je prethodno prestalo otpustom, a ne i odricanjem. Naime, zakonom je propisano da hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.