Rezultati  novog  vala istraživanja  GfK Barometra/Potročačke klime pokazuju porast pesimizma među hrvatskim građanima u pogledu svoje financijske situacije kao i u pogledu gospodarskog stanja u zemlji.

Od početka krize ne vidi se poboljšanje financijskog stanja  hrvatskih građana. Za više od polovicu građana Hrvatske (58%) financijsko stanje je lošije u odnosu na godinu dana ranije, kod svakog trećeg građanina financijska situacija se nije promijenila, dok je samo kod 4% hrvatske populacije financijska situacija nešto bolja u odnosu na lani, priopćeno je iz GfK. 

Raste broj onih građana čije se financijsko stanje pogoršava (2011 – kod 47% je situacija bila lošija u odnosu na godinu prije, dok ih je sada 58%).  U usporedbi s nekim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi (Bugarska, Poljska, Rumunjska i Češka Republika), financijska situacija Hrvata najsličnija je onoj u Bugarskoj gdje je kod 60% kućanstava sadašnja financijska situacija lošija u odnosu na onu prije godinu dana, kod 33% je nepromjenjiva, dok je kod samo njih 5% bolja u odnosu na lani. Poljaci, u odnosu na ostale četiri zemlje, imaju najbolju ocjenu financijske situacije: kod 40% su financije lošije u odnosu na lani, 49% imaju istu financijsku situaciju, dok se kod njih 10% financijska situacija poboljšala.

U odnosu na lani, isti je broj hrvatskih građana (12%) koji očekuju da će im se financijska situacija barem malo poboljšati u narednoj godini. Međutim, raste broj onih koji predviđaju lošije financijsko stanje svog kućanstva u ovoj godini (42% u odnosu na prošlogodišnjih 34%).  Rumunji su najoptimističniji u pogledu poboljšanja financijskog stanja: 21% Rumunja očekuje bolju situaciju u ovoj godini, slijede Česi – njih 15% očekuju poboljšanje, dok se samo 8% Bugara i Poljaka nada da će im ova godina donijeti bolju financijsku situaciju. 

Većina građana u Hrvatskoj očekuje porast  cijena u narednih 12 mjeseci (82%). Veći broj hrvatskih građana u odnosu na lani očekuje brži porast cijena od dosadašnjeg.

Više od ¾  hrvatskih građana očekuje porast nezaposlenosti u ovoj godini. Značajno je, u odnosu na lani, porastao broj onih koji očekuje znatni porast nezaposlenosti (2011.- 28%; 2012.-41%).
Među Česima je najviše onih koji očekuju porast nezaposlenosti (72%), dok je takvih najmanje u Rumunjskoj (60%).

S obzirom na sve lošije financijsko stanje hrvatskih građana, te na nizak stupanj optimizma u svezi poboljšanja stanja u budućnosti, nije ni čudo što će Hrvati trošiti sve manje novca na kupovinu trajnih dobara za svoja kućanstva. Prošle godine je njih 28% prognoziralo manju potrošnju, dok sada čak polovica hrvatskih građana predviđa manju potrošnju na kupovinu trajnih dobara.

Iako se broj hrvatskih građana koji uspijevaju nešto uštedjeti smanjio u odnosu na lani (2011.- 29%), ipak još uvijek njih 24% na kraju mjeseca može nešto novaca staviti sa strane.
U odnosu na prošlu godinu, podjednak je broj hrvatskih kućanstava koja „jedva spajaju kraj s krajem“ – njih 46%.

Povećava se udio kućanstava koja troše dosadašnju ušteđevinu (2011.-12%; 2012.-16%), te onih koja se moraju zaduživati – trenutno ih je u Hrvatskoj 12%.

Kao i u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama (osim Češke) najviše je onih koji “jedva spajaju kraj s krajem“: najviše je takvih kućanstava u Poljskoj (67%), a najmanje u Češkoj (44%). Jedino je u Češkoj  više kućanstava koja uspiju nešto uštedjeti (44%), u odnosu na ona koja  „jedva spajaju kraj s krajem“ – 41%. U ostalim zemljama, oko 15% građana štedi, dok oko 6% troši dosadašnju ušteđevinu. U Rumunjskoj je najviše onih koji se zadužuju – 19%, slijedi Bugarska (13%), dok je u Češkoj najmanji broj takvih kućanstava  (4%).

Nešto više od 2/3 hrvatskih građana prognozira još lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u narednih 12 mjeseci. 23% misli da će ostati isto, dok je njih 7% optimistično i očekuje malo poboljšanje.
U odnosu na prošlu godinu, raste pesimizam među hrvatskim građanima u pogledu gospodarske situacije u zemlji – ove godine ih je 10% više koji prognoziraju lošiju situaciju u pogledu gospodarstva, zaključuju iz GfK.

O istraživanju :  prikazani podaci za sve zemlje rezultati su istraživanja  na reprezentativnim uzorcima  građana starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu koja su provedena u prosincu 2012.g.