Iako tržište rada već duže vrijeme obilježava snažna potražnja i nedostatak raznih profila radne snage, najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju osiguranika potvrdili su za ovo doba godine sezonski uobičajen mjesečni pad zaposlenosti.

Prema preliminarnim brojkama, na kraju siječnja u evidenciji HZMO-a bilo je 1.604.163 osiguranika, što je za 0,2 posto ili 3571 osobe manje nego mjesec prije. Dok se razdoblje uobičajenih mjesečnih smanjenja broja osiguranika polako bliži kraju (obično traje od rujna do siječnja ili veljače), prošlomjesečne brojke na godišnjoj razini potvrđuju povećanje zaposlenosti. Broj onih koji rade, ne nužno kroz zasnovan radni odnos, krajem prošlog mjeseca bio je za 35.236 veći nego prije godinu dana, a to je godišnji porast od 2,2 posto.

Pozitivne godišnje stope zaposlenosti mjerene podacima HZMO-a u kontinuitetu traju nešto manje od dvije godine, od ožujka 2021. U odnosu na, primjerice,  predpandemijski siječanj 2020. osiguranika je danas 65.542 više ili 4,3 posto više.

U prvom mjesecu 2023. najveći porast broja osiguranika, za 2530 osobe, bilježi se u kategoriji Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje koja zapošljava više od 120 tisuća. Dok je porast zapošljavanja u tim djelatnostima ublažio mjesečni pad, smanjenju je najviše pridonio pad broja osiguranika u području turizma i ugostiteljstva. Naime, u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u prvom mjesecu broj je osiguranika pao za gotovo tri tisuće ili 3,2 posto.

Usto, u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi krajem siječnja je njihov broj pao za 2,3 posto u odnosu na prosinac. Prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, dva “bloka” s najvećim brojem zaposlenih, zabilježila su veoma blagi mjesečni pad (0,3 i 0,4 posto), dok je u sektoru građevinarstva broj osiguranika ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prosinac. I u ICT sektoru siječanj je bio u znaku zanemarivih promjena broja osiguranika, ali kako primjećuju analitičari Raiffeisen banke, u tom sektoru pozitivne mjesečne stope promjene traju već 33. mjesec zaredom.

Informacije i komunikacije istodobno su kategorija djelatnosti s najsnažnijim godišnjim rastom zaposlenosti; broj osiguranika u odnosu na lanjski siječanj porastao je za 7,4 posto, a trend godišnjeg rasta traje više od sedam i pol godina.

Iznadprosječne godišnje stope rasta bilježe i Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (5,9 posto) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (5,7 posto). Solidan rast zaposlenosti ima i građevinarstvo (tri posto), sektor u kojemu je to također višegodišnji trend.

Zbog neusklađenosti ponude i potražnje za radom, jedno od obilježja domaćeg tržišta rada – ali Hrvatska u tome nije iznimka – već neko vrijeme je i porast udjela radnika iz trećih zemalja. To je ujedno i objašnjenje zašto stopa pada nezaposlenosti ne prati dosljedno tempo rasta zaposlenosti.

Kad je riječ o pokazateljima potražnje za radom, jedan od njih, OVI indeks (Online Vacancy Index), prošle godine porastao 26 posto, navodi se u osvrtu RBA.  Taj indeks, razvijen na zagrebačkom Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, potražnju prati putem online oglasa slobodnih radnih mjesta, a lani su se najtraženijim pokazali prodavači, konobari, kuhari, skladištari i knjigovođe.