Poslovnom sektoru izazova nikad ne manjka, ali kad zaredaju tržišne turbulencije globalnih razmjera kakve se izmjenjuju već dvije i pol godine, onda je i njih “na kvadrat”. Vrijedi to i za prehrambenu industriju, iako je njoj inače svojstvena manja tzv. elastičnost potražnje s obzirom na kretanja ekonomskih ciklusa i iako se iz “cipela” potrošača koji ponajprije vide rast cijena hrane na policama trgovina možda ne čini tako.

Tek što je s posustajanjem pandemije i ublažavanjem epidemioloških ograničenja krenuo zamah gospodarskog oporavka, fokus se preselio na rast ulaznih troškova. Uz i dalje prisutne poremećaje opskrbnih lanaca već lani je krenuo rast cijena energenata i sirovina, a u drugom koraku i ambalaže, prijevoza… gotovo svega.

Rat u Ukrajini dao je novi zamah inflatornim pritiscima, a ovaj put poremećaji globalnih lanaca nabave izrazito su pogodili i tokove ključnih prehrambenih sirovina jer su i Ukrajina i Rusija globalno značajni izvoznici. Sve to je dodatno potenciralo stratešku važnost domaće proizvodnje hrane.

Kako poslovno okruženje već neko vrijeme usporedno prati i manjak kvalificirane radne snage, već lani se učestalije počelo posezati za povećanjima plaća. Prosječne u proizvodnji hrane su ipak 15-ak posto ispod prosjeka na razini RH (sredinom ove godine -13), dok su kod proizvođača pića 11-12 posto iznad.

Perjanice domaće industrije hrane i pića i u turbulentnom tržišnom okruženju i snažnom rastu gotovo svih važnijih troškovnih stavki zasad većinom ipak brode solidno. One vodeće lani su ostvarile solidan rast prihoda praćen i većim dobitima. I ove godine prihodi im uglavnom bilježe rast, dijelom kao rezultat viših prodajnih cijena. S obzirom na troškovnu stranu, profitabilnost je druga priča. Računa se da će se efekti rasta troškova kod većine pokazati u ovogodišnjim rezultatima, uglavnom kroz pad profitnih marža.

Grupa Vindija, koju čini širok spektar prehrambene proizvodnje, lani je ostvarila 3,48 milijardi ukupnih prihoda ili 9,5 posto više nego godinu prije. Nastavlja s ulaganjima i razvojem održivog poslovanja, a u Upravi ističu kako su im u fokusu i strateški ekološki projekti, zaštita okoliša i procesna modernizacija. Ipak, kažu, na prvom mjestu su im i dalje zaposlenici.

Njih više od 4200. U rujnu prošle godine plaće su povećane svim zaposlenima u Koki i Vindiji, a s prvim danom 2022. i u tvrtkama Latica, Novi Domil, ViR1898, Vindon te Vindija trgovina. Na godišnjoj razini procijenjeni efekt tog povećanja je 28,3 milijuna kuna, a ove godine je prije ljeta krenuo i novi ciklus dizanja plaća što će Grupu godišnje stajati još 28 milijuna kuna. Prava i benefiti zaposlenika te njihov položaj nedavno su dodatno ojačana potpisivanjem kolektivnog ugovora s Vindijinom podružnicom Sindikata PPDIV.

”Kao vodeća prehrambena kompanija u Hrvatskoj, nastavit ćemo s realizacijom ciljeva povezanih s trendovima zdrave prehrane, održivim razvojem te načelima društveno odgovornog poslovanja”, naglašavaju u Vindiji.

Čelnik Dukata Duško Glišić

Atlanticov rekord u jubileju

I Atlantic grupa, sustav koji objedinjuje proizvodni i distribucijski biznis, pokazala je visoku razinu stabilnosti unatoč spektru gospodarskih poremećaja. Jubilarnu 30. godinu zaključila je s povijesno najvišim prihodima. Tijekom 2021. prihod od prodaje je iznosio 5,7 milijardi kuna, uz rast od 8,6%, EBITDA od 724,4 milijuna kuna (+1,1%) te uz jednak iznos iskazane neto dobiti od gotovo 346 milijuna kuna. I u prvom polugodištu 2022. nastavlja ostvarivati značajan rast prihoda u svim poslovnim i distribucijskim područjima.

Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije, nabavu i investicije, kaže kako unatoč složenom poslovnom okruženju u drugoj polovici godine u Atlanticu očekuju nesmetan nastavak proizvodnje i opskrbe kupaca i potrošača, ali i nastavak snažnih inflatornih pritisaka.

”Već tijekom 2021. došlo je do značajnih poskupljenja velikog dijela sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga te energenata, ali se najveći dio negativnih efekata realizira kroz 2022. Osjetan je utjecaj na profitabilnost u prvoj polovici godine, uz očekivanja još izraženijeg utjecaja u drugom polugodištu”, ističe Stanković. Dio poskupljenja amortizira se povećanjima prodajnih cijena, kaže, “ali u uvjetima visoke inflacije i značajnog udara na životni standard naših potrošača smatramo primjerenim da veliki dio toga sami apsorbiramo”.

Protekla godina rezultatski je i za Podravku bila povijesno najjača. Na razini Grupe ostvarila je 4,6 milijarde kuna prihoda i 309 milijuna neto dobiti, pri čemu Grupu uz segment Prehrane (s 3,6 mlrd. kuna prihoda) čini i Farmaceutika (Belupo). Pritom je matična Podravka d.d. povećala prihode na oko 2,2 milijarde. Komentirajući rezultate Martina Dalić, predsjednica Uprave, podcrtala je da oni nisu proizašli iz povećanja cijena proizvoda sa strane.

Podravka ih je povećala tek pred kraj godine, kaže, kad je rast cijena svih sirovina dosegnuo već visoke dvoznamenkaste postotke. O razmjerima rasta cijena ulaznih troškova u izvješću za prvo polugodište Uprava je navela kako je sredinom ove godine u odnosu na početak prošle burzovna cijena prirodnog plina bila veća za 662 posto, pšenice za 64, sojinog ulja za 61, obranog mlijeka u prahu za 59 posto…

Podravka d.d. u prvih šest mjeseci bilježi porast prihoda od nešto manje od 10%, ali trošak sirovina i materijala izrade porastao je za 67 milijuna kuna ili 16,2 posto, s tim da se zbog korištenja zaliha nabavljenih po nižim cijenama njihov rast još nije u cijelosti odrazio na rast troškova poslovanja. To je izgledno s drugom polovicom godine, pa se barem u pogledu profitabilnosti neće ponoviti rekordni lanjski rezultati.

Troškovni aspekt apostrofiraju i u Dukatu koji ove godine obilježava 110 godina posvećenosti domaćem mljekarstvu i potrošačima i iza kojega je godina s gotovo 24-postotnim rastom prihoda, na više od 2,1 milijardu kuna.

”Dukat danas potvrđuje status vodećeg otkupljivača mlijeka, jednog od najpoželjnijih poslodavaca i predvodnika inovacija u mljekarskoj industriji. Najveći izazov da to tako i ostane jest inflacija koja snažno utječe na sve u opskrbnom lancu, a ponajviše na naše kooperante koji su suočeni sa strelovitim rastom ulaznih troškova i cijena energenata”, kaže direktor društva Duško Glišić.

Kako bi očuvali proizvodnju mlijeka na svom otkupnom području u Dukatu su ove godine dosad uložili 121 milijun kuna u povećanje otkupne cijene mlijeka. Glišić pritom upozorava da prerađivačka industrija ne može samostalno i bez participacije države sanirati probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je danas na koljenima.

”Vjerujemo da država može, po uzoru na druge zemlje EU-a, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova u proizvodnji mlijeka kroz dodatna plaćanja i tako održati domaću proizvodnju”, poručuje direktor Dukata.

U ovim izazovnim vremenima važno je, kaže, i zadržati status jednog od najboljih poslodavaca u zemlji pa je ove godine kompanija uložila 29 milijuna kuna u povećanje plaća svojih tisuću zaposlenika s ciljem ublažavanja inflacije i nagrađivanja.

I u Mesnoj industriji Braća Pivac apostrofiraju izazove vezane uz tržište rada. “Pandemija je produbila izazove zapošljavanja, ali mi smo nastavili s aktivnostima kojima želimo privući i zadržati najkvalitetnije ljude. Ulaganjima u stipendije i osiguravanjem pogodnosti za srednjoškolce nastojimo pokazati da je zanimanje mesara perspektivno i dobro plaćeno”, kaže Ivica Pivac, predsjednik Uprave.

Ponavlja i da im je stalni fokus samodostatnost u poljoprivredi. To podrazumijeva i revitalizaciju proizvodnje primarne sirovine pa nastoje jačati domaći uzgoj, podržavati lokalne proizvođače i širiti kooperaciju. Već godinama Grupa Pivac ističe se i investicijskom aktivnošću. I lani ih je okončano nekoliko, a ove godine nastavljaju s ulaganjima. Prvi čovjek Grupe izdvaja projekt Ravča 2, tj. izgradnju velikog pogona za proizvodnju i preradu mesa vrijednog 25 milijuna eura.

”Time ćemo objediniti sve proizvodne procese na jednoj lokaciji, a modernizacijom i povećanjem proizvodnih kapaciteta osigurat ćemo rast produktivnosti, poboljšanje kvalitete proizvoda te bolje pozicioniranje na tržištu”, kaže. Ove godine u planu je i završetak gradnje kompleksa proizvodnih pogona u Ljubuškom na više od 20.000 m2, a radi se i na daljnjem širenju maloprodajne.

Fortenovine perjanice

Niz godina Belje provodi strategiju Od polja do stola koja osigurava proizvodnju hrane od domaćih sirovina. To je posebno naglašeno lanjskim lansiranjem Kravice kraljice, linije mliječnih proizvoda od 100% domaćeg mlijeka, ističu u kompaniji iz sastava Fortenova grupe. Nova linija rezultat je preuzimanja tvornice u Osijeku pa od prošle godine Belje u svom sastavu ima dvije tvornice. U Belom Manastiru proizvode se ABC sirevi, svježi sirevi, polutvrdi i tvrdi sirevi, a u Osijeku svježe i trajno mlijeko te fermentirani mliječni proizvodi.

”Kao jedina velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite farme s 4000 krava Belje je ove godine dodatno uložilo u farme nabavkom novih 500 junica kojima se osigurava nastavak i rast domaće proizvodnje mlijeka”, podcrtava Uprava kompanije.

Kao i ostatak branše, u Belju se suočavaju s većim troškovima svih energenata, a sušna razdoblja i nedovoljne količine oborina utjecali su i utjecat će, kažu, na prinose ratarskih kultura koje su početak sljedivosti Od polja do stola.

Uprava PIK Vrbovca, još jedne kompanije Fortenova grupe, ističe da su i u protekle dvije godine ostvarili zadane ciljeve, zadržali tržišne udjele i dugogodišnju lidersku poziciju na tržištu svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina. U ovoj se godini suočavaju s posljedicama previranja na svjetskom tržištu koje se očituju u značajnim korekcijama cijena, prije svega plina i nafte.

Kako bi se minimizirao utjecaj povećanja cijene energenata na rezultate, kontinuirano poduzimaju niz mjera za praćenje i ublažavanje financijskih učinaka cijele te krize. “To uključuje analizu stresnih scenarija na financijsku situaciju i rezultate poslovanja te poduzimanje odgovarajućih mjera u vezi s operativnim troškovima i kapitalnim izdacima”, ističu.

Orijentacija na rast ne ide bez stalnih ulaganja. U tijeku je investicija u povećanje kapaciteta primarne obrade, ukupne vrijednosti preko 60 milijuna kuna, čiji se završetak očekuje sredinom 2023. To je trenutno jedna od većih investicija na razini cijele Fortenove.

I u Zvijezdi tvrde da su u 2021. ostvarili ciljeve zacrtane za 2021. (rast prihoda od čak 28% zacijelo je i premašio prvotna očekivanja), a ovogodišnji rezultati zasad upućuju na nastavak stabilnog rasta.

”Unatoč tržišnim previranjima zbog rata u Ukrajini, Zvijezda nastavlja proizvodnju bez straha od nedostatka proizvoda vrhunske kvalitete, a planira i daljnja unaprjeđenja pogona te ulaganje u zaposlenike i razvoj novih proizvoda”, ističu u Upravi.

Utjecaj turističke sezone

Od Fortenovinih proizvodnih kompanija utjecaju turističke sezone danas je rezultatski najizloženija Jamnica. Tako je otkako je prošle godine tzv. frozen food divizija Fortenova grupe na čelu s Ledom prodana britansko-američkoj grupaciji Nomad Foods. Cijenom od 615 milijuna eura to je bila i najveća akvizicija u hrvatskoj novijoj povijesti. Ledo plus d.o.o. je inače uvjerljivi tržišni lider u većini kategorija svog asortimana. Godinu koju je započeo s jednim, a završio s novim vlasnikom zaključio je rastom prihoda od 11,5 posto, a posljednji kvartal obilježila je i integracija s poslovnim procesima Nomad Foodsa.

I Jamnica je (nekonsolidirano) 2021. zaključila s rastom prihoda većim od 11 posto. Kompanija godišnje proda oko 300 milijuna litara svojih brendova prirodne mineralne vode i osvježavajućih pića, a glavna “berba” joj je tijekom ljetnih mjeseci.

”U samo jednom, rekordnom danu na tržište smo dopremili oko 3,25 milijuna litara proizvoda. To je otprilike kao da je svaki stanovnik Hrvatske u jednom danu popio litru Jane. Usto, na vrhuncu sezone na obali jedna paleta Jane, proda se za samo 10 minuta. To pokazuje koliko je industrija pića dinamična, zbog čega se fokusiramo na brzu izvedbu na tržištu te snažnu logistiku i distribuciju”, kaže Ivan Čevra, predsjednik Uprave.

Naglašava i rastuće izvozne rezultate. Kaže da “ako izuzmemo Mađarsku i Sloveniju gdje imamo vlastite kompanije, na najvećim tržištima regije (Kosovo, Makedonija i Crna Gora) ove godine i u odnosu na rekordnu 2019. Jamnica bilježi rast prodaje veći od 50 posto”.

Ove godine uvedeno je niz promjena vezanih uz materijalna prava zaposlenika. Uz pet milijuna kuna za povećanje primanja, zaposlenicima je isplaćeno više od 1,3 milijuna kuna godišnje nagrade za radni rezultat, a unaprijeđeno je 80-ak djelatnika..

U 111 godina povijesti i Kraš bi mogao ponuditi sličnih “sličica”. Nakon što je 2021. zaključena s 8,8-postotnim rastom prihoda, Slavko Ledić, predsjednik Uprave, kaže kako se “snaga Kraša u teškim vremenima očitava u rezultatima koji rastu iz kvartala u kvartal unatoč poteškoćama na domaćem tržištu i globalnoj razini”. Dodaje da je kompanija usredotočena na stabilnost proizvodnje, uz osiguravanje najviše kvalitete.

”Suočavamo se s globalnim rastom cijena gotovo svih sirovina, energenata i transporta, no i dalje nastojimo maksimalno umanjiti utjecaj tih trendova na naše kupce i potrošače. Trenutna nestabilnost na svjetskom tržištu pred nas stavlja dodatne izazove te nastavljamo pratiti sva kretanja i prilagođavati poslovanje novim okolnostima”, poručuje. To, uz ostalo, uključuje i brigu o statusu zaposlenika, i razvoj novih proizvoda.

Ove godine u Francku, pak, slave 130 godina poslovanja, a obilježili su je i nedavnim otvaranjem Franck Experience Storea u Zagreba u Sarajevu, što uključuje i Barističku akademiju. Direktor Ivan Artuković ističe da su u jeku pandemije osigurali povećanje kapaciteta i fleksibilnosti u pogonu kave, što je važno i za postojeću proizvodnju i za nove razvojne projekte.

Realizirane investicije vrijedne 43 milijuna kuna financirane su vlastitim sredstvima, a najveća pojedinačna bila je u mlin i sustav silosa u pogonu kave. Usto, kaže, u sklopu ulaganja u upravljanje sustavima i sigurnosti hrane Franck je među prvima u Hrvatskoj uspješno
prošao procjenu usklađenosti sa zahtjevima standarda IFS Food v7. Nakon lani ostvarenog rasta prihoda, i u prvoj polovici ove godine Grupa Franck bilježi porast prihoda (18 posto), i to uz rast vrijednosti izvoza te blagi rast udjela izvoznih u ukupnim prihodima. Primjerice, tržište BiH ostvarilo je rast od 26,2 posto dok je hrvatsko raslo za 16,3 posto. No, već neko vrijeme rastu i troškovni pritisci.

”Od početka 2021. situacija s klimatskim uvjetima u zemljama uzgajivačima nastavlja se razvijati u smjeru nepovoljnom za urod. Rezultat je znatno smanjenje dostupnosti sirove kave na globalnom tržištu, što potiče daljnje drastično povećanje cijena te osnovne sirovine. Prema procjenama analitičara, troškovni udar porasta burzovnih cijena za više od 1,5 puta na godišnjoj razini najveći je unatrag deset godina”, ističe Artuković. Naglašava usto kako Hrvatska i dalje ima poseban porez na kavu.

“To destimulira konzumaciju i recidiv je vremena kad se kava smatrala luksuzom. Takvu vrstu poreza nema ni jedna država članica EU-a u našem okruženju. A kako one primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu (oko 9%), ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj je veće i do 30 posto u odnosu na njih. To potiče prekograničnu kupnju, čime je i državni proračun u konačnici uskraćen ne samo za posebni porez, već i za prihod od PDV-a”, zaključuje Artuković dajući time novom ministru financija Marku Primorcu temu za analize uoči nove runde poreznih promjena.

Jača i uvoz

Sve u svemu, spektar briga i izazova kojima su zaokupljene domaće prehrambene kompanije prilično je širok. Svima je zajedničko suočavanje s većim ili manjim troškovnim udarima, ovisno o strukturi rashoda. Kako će se to na kraju odraziti na ovogodišnje profitne marže, dijelom ovisi i o tome koliko ih tko mora ili može sam amortizirati.

Valja pritom primijetiti da prehrambena industrija, osim proizvodnje, povećava i izvoznu prodaju. Lani je njezin izvoz povećan za 1,6 milijardi kuna (17%), na više od 11 milijardi. Ali istovremeno je dobra turistička sezona potaknula i nešto jači uvoz hrane, za 18 posto ili 3 mlrd. kuna, pa se deficit robne razmjene kod prehrambenih proizvoda produbio za 1,4 milijarde.