Forumom Zeleno gospodarstvo – poduzetnički izazovi u energetskoj tranziciji okrunjen je cjelogodišnji projekt Poslovnog dnevnika u kojem se već drugu godinu za redom naglasak stavlja na važnost održivog gospodarstva i zelene tranzicije. Kroz Zeleno gospodarstvo pomno se prati rad kompanija koje su prepoznale konkurentske prednosti održivog poslovanja.

Misli globalno, djeluj lokalno

Glavni urednik Poslovnog dnevnik Vladimir Nišević na samom početku je naglasio kako je želja projekta bila osim informativne, dodati i edukativnu dimenziju temi zelenog gospodarstva kroz mjesečne priloge i video emisije koje se mogu pogledati na platformama Poslovnog dnevnika. Ovim projektom naglašena je važnost zelene tranzicije kako za Hrvatsku, tako i za Europsku uniju i cijeli svijet.

“Poslovni dnevnik išao je tragom fraze ‘misli globalno, djeluj lokalno’ i probao je djelovati lokalno na ovom tržištu na kojem jesmo i tu naglasiti važnost zelene tranzicije, ne samo za građane, nego i za kompanije, za koje je taj proces neminovan. Željeli smo biti ti koji će pomoći da kompanije taj proces tranzicije obave što lakše”, kazao je Nišević i najavio kako se projekt nastavlja i iduće godine.

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kazao je kako Fond već dugi niz godina aktivno surađuje sa svim sudionicima zelene tranzicije – od lokalne uprave do poduzetnika. Brojnim projektima i pozivima, uz snažnu potporu resornog ministarstva, svi se potiču na sudjelovanje u zelenoj tranziciji. Nabrojao je cijeli niz mjera, poput solarizacije, rasadnika i gospodarenja otpadom u koje se vrijedno ulaže.

“Drugu godinu zaredom išli smo s pozivom koji je imao odličan odaziv kod lokalne uprave i samouprave, te smo osigurali 17 milijuna eura za naše gradove, općine i županije kako bi se financirale aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Svi smo vidjeli klimatske promjene na djelu – bujice, poplave, suše…Svi znamo koliko je to bitno”, rekao je Balen.

Naglasio je konkretne projekte Fonda poput poziva za rasadnike kojima se potiče iskorištavanje sadnica koje su potrebne za ozelenjavanje gradova i općina, te poziva građanima za ugradnju fotonaponske elektrane u obiteljskim kućama kojima mogu dobiti pokrivenost troškova od visokih 80 posto, pritom je posebno istaknuo da su svi koji su se prošle godine javili dobili sredstva i time je ukinut famozni najbrži prst. No Fond ne staje samo na tome, već najavljuje najveći paket energetske obnove od 120 milijuna eura koji će uskoro biti objavljen, a prijave će početi početkom sljedeće godine.

“Zeleno gospodarstvo potiče se i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava, a iz Modernizacijskog fonda Europske unije Hrvatska dobiva gotovo 100 milijuna eura svake godine. Fond zajedno s ministarstvom gospodarstva provodi pozive, upravo je završen jedan baš za industriju, gdje ćemo uskoro dodijeliti 160 ugovora za naše poduzetnike. To je prikaz nekih konkretnih mjera”, rekao je Balen i dodao: “Kroz ovakve konferencije jako je bitno da se što više educira i da se vidi spoj suradnje institucija, građana i naših poduzetnika.”

Ubrzati energetsku tranziciju

Ravnateljica Uprave za energetiku Kristina Čelić kazala je kako je cilj ubrzati sve aktivnosti vezane uz zelenu i energetsku tranziciju što ovisi o poslovnoj zajednici i prije svega prilikama koje se pružaju.

“Mi smo svjedoci ovih teških vremena u kojima je Vlada premijera Plenkovića i ministar gospodarstva bili u situaciji kada su morali intervenirati na one utjecaje koji su povezani i izazvani ratom u Ukrajini, a koji su izazvali tektonske poremećaje na tržištima, cijenama i pristupu energetici i ukazali na činjenicu da je neophodno ubrzati energetsku tranziciju prema održivim energentima, ali i smanjiti uvoz i ovisnost o jednom dobavljaču koji je u to vrijeme imao 70 posto udjela na tržištu”, kazala je ravnateljica Uprave za energetiku.

Ivan Jovičić, voditelj SME prodaje Elektroničkih računa/MATIJA HABLJAK/PIXSELL

“Dogodili su se poremećaji na tržištu na način da je nedostatak infrastrukture ukazao na slabost u energetskom sektoru i infrastrukturu koja nije dostatna da bi se napravili ti prijelazi prema obnovljivom zelenom gospodarstvu, ali pritom zadržale sve one sigurnosti opskrbe koje su potrebne da ne bi došlo do drugih posljedica kao što je nedostupnost energenata i nacionalnih zaliha koje nisu u funkciji solidarnosti. Sve su to bile aktivnosti koje je kako Europa, tako i Hrvatska morala staviti na stol i organizirati u tim neočekivanim uvjetima”, opisala je Čelić.

Naglasila je kako je za zelenu tranziciju potrebna kvalitetna infrastruktura, a današnja infrastruktura u RH, prema njenom mišljenju, pokazuje otpornost na sve što se u posljednje vrijeme događalo. Navela je brojne pozitivne korake koji su postignuti u zelenoj tranziciji i spomenula kako u ovom trenutku Hrvatska u potpunosti u skladu s europskim zakonodavnim okvirom.

“Krajem lipnja ostvarili smo ono što građani i poduzetnici žele vezano uz samoopskrbu i mogućnosti daljnjeg razvoja energetskih zajednica, a u tome nam je naravno partner Hrvatska elektroprivreda, posebice operatori distribucijskog sustava koji se velikim koracima priključuju u nove solarne elektrane i građanima i poduzetnicima omogućuju da uđu u taj novi svijet samoopskrbe. Tako, osim što se smanjuje cijena, relativno brzo se vraća i investicija”, napominje Čelić.

U zadnjih godinu dana udvostručena je instalacija fotonapona i u ovom trenutku u Hrvatskoj 418 megavata solara radi na krovovima hrvatskih kuća. To je pozitivan skok s obzirom da smo 2018. godine bili na broju od 50 megavata. Odličan utjecaj na veću zainteresiranost napravila je i činjenica da je lani PDV na fotonaponske elektrane i toplinske kolektore smanjen na nulu.

Primjedba vezana uz samoopskrbu da građani izlaze iz nje, Čelić uvjerava, više se neće događati zahvaljujući suradnji s Ministarstvom financija i davanjima koja idu prema porezima građana ukoliko prijeđu u kategoriju da su isporučili više od onog što su povukli iz mreže – ta energija će biti valorizirana u vrijednosti do nekadašnjih 10.000 kuna (1327,23 eura) i bit će neoporeziva. To je predviđeno do kraja 2025. godine, a Čelić je najavila da će se i dalje raditi i na adekvatnom sustavu u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu ‘Financiranje održivih projekata’ na kojem se su zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost Mirko Budiša, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, direktor Sektora za energetiku u Turbomehanici, Igor Grozdanić i pomoćnik ravnatelja za zaštitu okoliša, sustave upravljanja i poslovne usluge u Končaru Goran Romac raspravljali o tome kako poduzetnici mogu dobiti financijsku podršku za održive projekte, iznosima ulaganja, troškovima pripreme projekta i financijskim benefitima.

Rast u hrvatskom zelenom gospodarstvu je neosporan, no pred Hrvatskom je još puno posla. Grozdanić kazao je kako je energetska tranzicija počela ‘90-ih godina prošlog stoljeća, a u Hrvatsku je stigla liberalizacijom tržišta 2007. godine.

“Vidi se koliko kasnimo i naši uspjesi do sad nisu adekvatni prema jednoj Irskoj ili Sloveniji. Reći ću jednu poražavajuću stvar, naš nacionalni energetski klimatski plan kad ga usporedimo sa Slovenijom ipak zaostaje oko nekih stvari. Uočavam da je Slovenija fokusirana na manje projekte, na građane i malo i srednje poduzetništvo, a Hrvatska je u energetskom planu i strategiji jedno otvoreno igralište gdje se mogu svi igrati. A tamo gdje se mogu svi igrati na kraju ne bude ništa”, komentirao je Grozdanić. Naveo je kako u Hrvatskoj imamo 428 općina i 127 gradova i većinu ih muče neriješene prostorno-plansko stvari.

“Došao sam nedavno u jednu općinu, prekrasna dvorana, vrtić i škola, ali ne možemo staviti solare, jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Škola ima tri vlasnika – općina, županija i država, dok dvorana još nije uvedena u prostorni plan i tako 120 kW zjapi prazno”, opisao je Grozdanić. No naglašava kako nije sve negativno, već je izuzetno pozitivnim ocijenio povjerenje u hrvatske institucije i u Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti s kojim godinama surađuje. “Vidi se pozitivan entuzijazam i promišljanje. Dobra je i Uprava za energetiku i Agencija za ugljikovodike. Ima pomaka”, komentirao je Grozdanić.

Očito je da interesa ima

Napredak u zelenom gospodarstvu je očit, no potrebno je nastaviti s radom i daljnjim pozitivnim pomacima. Budiša vjeruje kako su poduzetnici i lokalne zajednice osvijestile potrebu za energetskom tranzicijom, te da činjenica da zanimanja ima očita po tome koliki je interes za natječaje nadležnog fonda.

“Ne smijemo zaboraviti da kad govorimo o Hrvatskoj u globalnom kontekstu, moramo se dotaknuti rata u Ukrajini, cijena energenata i inflacije, koji su doveli do tog da se u fokus stavi energetska neovisnost društva, države i gospodarstva. Kad govorimo o poduzetništvu, njihova neovisnost je u principu i pitanje njihove konkurentnosti”, smatra Budiša.

Potvrdio je kako je u početku bilo problema pogotovo s pripremom lokalnih zajednica za ulaganje u energetsku učinkovitost, no sada lokalne zajednice znaju koga pitati, te su predloženi projekti sve konkretniji i bolji. Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin komentirao je kako ih je u tom gradu na zelenu tranziciju najviše natjerao energetski šok zbog rata u Ukrajini nakon kojeg su svi preko noći bili prisiljeni promisliti kako smanjiti silne troškove.

“Mi smo krenuli u energetsku obnovu da pokažemo i privatnom sektoru, a najviše građanima, da se energetska obnova isplati. Mi smo prvi prihvatili ruku Fonda i pratili smo ih u svemu, obnovili smo nekoliko škola, sve javne zgrade koje smo mogli prijaviti i još imamo puno toga što prijavljujemo i u tome je važno reći da je Vlada prepoznala razvijene gradove.

Mi spadamo u razvijene gradove, i Vlada je dala 60 posto novaca, 40 posto smo mi morali osigurati kao lokalna samouprava, a onda nam je još malo Vlada ‘uletjela’ kroz Fond za sufinanciranje i još nam sa 20 posto pomogla tako da smo na kraju 80 posto novca dobili”, opisao je financiranje energetske obnove u svom gradu Kirin. Tijekom panela Kirin je naglasio problem kojem i sam često svjedoči, a to je vrijeme. Pojasnio je kako lokalna samouprava ima vremena čekati sve papire, no kad je riječ o privatnim investicijama, sporost je problem.

“Prije godinu dana sam bio u Mađarskoj kod obitelji koja toplu vodu dobiva iz tzv. MOL-ovih bušotina, i mi imamo slične bušotine, pa smo pitali Mađare koliko njima treba vremena od početne ideje do ventila i vijka za toplu vodu. Rekli su pet mjeseci, a kod nas je za istu stvar potrebno pet godina, ako se dobro upregnete. To je problem gdje privatni sektor, investitori i investicijski fondovi koji nam dolaze, i za geotermalne elektrane i za solarne elektrane, govore da moramo ubrzat proceduru’’, kazao je Kirin.

Goran Romac iz Končara rekao je kako se ova tvrtka intenzivno bavi zelenim i digitalnim gospodarstvom. “Končar u svojoj srži poslovanja ima i zeleno i digitalno, te sebe vidi kao kredibilnog partnera u europskoj zelenoj tranziciji”, rekao je Romac.

Naglasio je Končarevu vjetroelektranu koja u prosjeku godišnje proizvodi 25 milijuna kWh električne energije. Uz to je dodao kako je Končar već prije više godina pokrenuo liniju green transformatora s ekološki prihvatljivim izolacijskim tekućinama, a u čijoj je proizvodnji dodatno smanjen udio CO2. Sva električna energija koju Končar kupuje također dolazi iz obnovljivih izvora.

Geotermalni potencijal

Grozdanić je kao pozitivan primjer zelenog gospodarstva istaknuo geotermalnu energiju, jer to je područje u kojem Hrvatska ima potencijal proizvoditi od 350 do 500 megavata električne energije. Riječ je o dislociranim površinama, no Grozdanić napominje, kako nuklearka Krško ima snagu 696 megavata što znači da u geotermalnim izvorima posebice u kontinentalnom dijelu zemlje imamo potencijal proizvodnje električne energije sličnog kapaciteta.

Koliki je imperativ iskoristiti prirodne resurse koje imamo složio se i gradonačelnik Virovitice rekavši: “Mi moramo iskoristiti alate koje daju država i ministarstva da ulažemo u obnovljivu energiju. Ne smijemo dopustiti da nam se ponovo dogodi neka negativna situacija i zavisnost od plina, već je vrijeme da napokon počnemo koristiti što nam je Bog dao, a to je sunce i zemlja. Tu moramo napraviti iskorak, a za to je potrebno slušati poduzetnike koji žele ulagati u geotermalne i solarne izvore. Da čujemo gdje su zapeli, koja je to instanca? Ja sam otvoren, ako je zapelo u gradu, ja ću provjeriti što u gradu treba napraviti.”

Budiša svjedoči da u gradovima i općinama najveći interes vlada za obnovljivim izvorima energije, energetskom obnovom i učinkovitosti gradova, a značajna komponenta su i Smart City, održiva rješenja za koja vlada ogroman interes. Napomenuo je kako će u prosincu izaći natječaj za Smart Cityje, a iduće godine Fond za za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost nastavlja s ulaganjem od 15 milijuna eura u nove izvore energije. Kad se na panelu postavilo pitanje javno-privatnog partnerstva, Kirin je objasnio zašto se nije lako za njega odlučiti.

“Ono što nas sve skupa u Hrvatskoj muči i zašto nismo značajnije koristili javno-privatno partnerstvo i privatni kapital je činjenica da kad idete kao gradonačelnik raditi s nekim privatnikom odmah ste pod paskom svih mogućih institucija i ako se dogodi neka greška, bit ćete sutra u novinama s naslovima ‘oni su povezani, oni su mafija i kriminalci’. To uništava kapital koji dolazi u Hrvatsku i sprječava nas kao lokalnu samoupravu da iskoristimo svoja poznanstva s onima koji imaju kapitala i žele ga uložiti”, pojasnio je Kirin.

Tvrdi kako je baš energetska tranzicija dobar primjer u kojem bi javno-privatno partnerstvo bilo o pomoći i stvorilo dodanu vrijednost gradovima. Objašnjava kako geotermalna elektrana jako puno košta i to mogu finalizirati samo oni s puno novca, a grad može pomoći oko ishođenja dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. “Gdje se ide u javno-privatno partnerstvo važno je da se pravila igre znaju unaprijed”, rekao je Kirin.

Za one poduzetnike koji će u zelenu transformaciju tek krenuti Grozdanić savjetuje da pri traženju sredstava prvo krenu od Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, te da uzmu dobre konzultante i obrate se agencijama specijaliziranim za to područje, kao što je REGEA. “Energetika je skupa stvar. Moram još napomenuti da mi se ne sviđa jeftina cijena energije, prije svega električne, jer uništava sektor poduzetništva, a građane obmanjuje. Bojim se da ćemo zbog toga dugo imati problema”, upozorava Grozdanić.

Primjeri dobre prakse

Na panelu su se kroz petominutne intervjue predstavili i poduzetnici koji su proveli ‘zelene’ projekte – Ivan Jovičić, voditelj SME prodaje Elektroničkih računa i Nenad Šarančić, direktor Energycoma. Jovičić je pojasnio kako je Zeleni certifikat dokaz digitalne izvrsnosti koji mogu dobiti tvrtke, obrtnici, OPG-ovi ili jedinica lokalne samouprave. Elektronički računi prvi su bespapirni ured u Hrvatskoj, a Jovičić pojašnjava kako se o bespapirnom poslovanju počelo pričati prije desetak godina kada je vladala stigma da je za takvo što potrebno puno ulaganja, no on naglašava kako je ova firma pravi dokaz da tome nije tako.

“Mi smo naše module za slanje elektroničkih računa za očitavanje i automatsko knjiženje integrirali u skoro 500 računovodstvenih programa. Nudimo i besplatnu aplikaciju za slanje elektroničkih računa, a najbolji dokaz je naš portfelj korisnika. Mi smo firma koja se ovim poslom bavi 10 godina, a naša mreža se sastoji od preko 100.000 poslovnih subjekata”, izjavio je voditelj SME prodaje Elektroničkih računa.

Jovičić je naglasio kako su reakcije njihovih klijenata na inovativan način poslovanja bez trošenja papira pozitivne, jer povećavaju transparentnost i odlično su digitalno rješenje. Direktor Energycoma komentirao je kako je zahvalan na ukidanju najbržeg prsta, jer je planirati poslovanje na jednom danu u godini nezahvalno. Uz to je najavio širenje kapaciteta i pohvalio se eksponencijalnim rastom za koji se nada da će se nastaviti. “Zahvalan sam dobavljačima koji nam pomažu da pratimo rast. Treba biti svjestan da postoji problem radne snage kod nas i neće ga lako biti namiriti. Slovenija i Mađarska su daleko ispred nas i to je nešto što će utjecati na naše tržište. Mađarske i slovenske kompanije će se sigurno uključiti, neke već jesu”, komentirao je Šarančić.