Najnoviji podaci o prometima u trgovini na malo samo su potvrdili splašnjavanje potrošačkog optimizma građana. Iako je u veljači u odnosu na mjesec prije maloprodajni promet realno porastao 1,6 posto (nominalno tri), u godišnjim usporedbama rast potrošnje u realnim je terminima s veljačom gotovo zaustavljen.

U odnosu na isti mjesec prošle godine trgovci bilježe nominalno povećanje prometa za nešto više od devet posto, ali to je uglavnom rezultat većih cijena, dok je realno promet veći za tek 0,3 posto. Iako se to dijelom pripisuje takozvanom baznom efektu, postepeno usporavanje dinamike rasta potrošnje u trgovinama traje već mjesecima.

Usporedbe radi, u lanjskom rujnu godišnja stopa realnog rasta maloprodajnog prometa bila je gotovo 15 posto, u prosincu je svedena na 8,5, a u siječnju na 2 posto. Uz otprije prisutne inflatorne pritiske, neizvjesnosti uslijed ukrajinsko-ruske krize samo su dodatno poljuljale raspoloženje i očekivanja potrošača.

Pokazatelji pouzdanja potrošača pogoršani su i u siječnju, no u veljači su se, prema anketi HNB-a, vratili na razine iz prvog tromjesečja 2020. odnosno vrijeme najsnažnijeg ekonomskog zaključavanja zbog pandemije, podsjećaju analitičari Raiffeisen banke, ističući kako se slična kretanja očekuju i u ožujku.

Utjecajem povišene inflacije na potrošnju kućanstava i posljedicama ukrajinsko-ruske krize na smanjenje ukupne gospodarske aktivnosti zaokupljene su danas mnoge vlade, a s početkom travnja i kod nas na snagu stupa novi, širok paket cjenovnih amortizera, posebice vezano uz energente i hranu.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić ovih dana usto ne propušta reći i kako je uslijed tržišnih kretanja cijena nafte idući tjedan opet izgledna korekcija cijena goriva naniže. U godišnjim usporedbama nominalnog povećanja maloprodajnog prometa, za ukupno 9,2 posto rasta u odnosu na lanjsku veljaču “najzaslužnija” su upravo (znatno skuplja) motorna goriva.

S porastom prometa od gotovo 22 posto, a s obzirom na njihov udio u strukturi maloprodajnog prometa (prema posljednjim podacima 18 posto), doprinos te kategorije nominalnom godišnjem povećanju ukupnog prometa od trgovine na malo iznosio je čak četiri postotna boda.

Nominalno veći promet u usporedbi s lanjskom veljačom bilježi 10 od ukupno 11 trgovačkih struka. Iznimka je tek trgovina na malo internetom ili poštom s padom za jedan posto, ali u toj kategoriji očito je je i prilično naglašen bazni efekt jer je kod internetske trgovine u veljači 2021. godišnji nominalni rast iznosio čak 22 posto.

Govoreći o realnim prometima, u veljači se kod trgovine na malo prehrambenim proizvodima u odnosu na siječanj bilježi pad za 2,6 posto, dok je kod neprehrambenih proizvoda (bez goriva) realno smanjenje blaže, 0,7 posto. U godišnjim usporedbama, pak, maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda realno je niža 4,3 posto, dok je u “neprehrani”, ne računajući goriva, promet ove veljače veći za 2,5 posto.

Foto: ZVONIMIR BARISIN/HALOPIX/HALOPIX

U okolnostima snažnijih inflatornih pritisaka i neizvjesnosti oko trajanja ruske invazije na Ukrajinu i pratećih posljedica vezanih uz poremećaje opskrbnih lanaca analitičari se uglavnom slažu da je realno očekivati i suzdržavanja od potrošnje, barem dobara čije su kupnje podložne odgodama. U RBA-u tako ističu izglednom povećanu potražnju za osnovnim živežnim namirnicama u slučaju da trenutne ratne okolnosti potraju.

Valu pojačanih kupovina, ponajprije zbog stvaranja zaliha namirnica poput brašna i ulja, već smo zapravo svjedočili u ožujku, a zbog toga su vodeći trgovački lanci, uz apele kako za to nema potrebe te nepotrebno može izazvati poremećaje, bili priprijetili i ograničavanjem pojedinačnih kupovina.

Ipak, na kretanja u maloprodaji ove će godine zasigurno znatno više utjecati porast troškova života u kombinaciji sa zaostajanjem rasta plaća. Manji stvarno raspoloživi dohodak odnosno smanjenje kupovne moći poklapa se trenutno s nepovoljnim utjecajem ponovnih globalnih problema u opskrbnim lancima na proizvodnju (zastoji, usporavanja).

Sve u svemu, u revizijama prognoza gospodarskog rasta u EU (i šire) izvjesno je da će korekcije naniže u znatnoj mjeri biti rezultat smanjenih očekivanja osobne potrošnje. Zabrinutosti oko temeljne inflacije i povećanja ulaznih troškova u industriji u novije vrijeme su se samo povećale, otežavajući ionako velike izazove i za monetarnu politiku.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde jučer je govoreći o ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini naglasila kako je “riječ o šoku koji istodobno gura inflaciju prema visokim razinama i a snižava ekonomski rast, a pritom snažno utječe i na optimizam – i potrošača i poslovnog sektora.

Kućanstva postaju sve pesimističnija, kaže, i izgledno je da bi mogla smanjiti potrošnju. I na razini Europske unije, naime, povjerenje potrošača je palo na najniže razine još od svibnja pretprošle godine i osjetno je ispod dugoročnog prosjeka. “Sve ukazuje da građani očekuju smanjenje realnih dohodaka i da bi tome mogli prilagoditi i planove vezane uz svoje potrošnju, konstatirala je Legarde