Rast javnog duga zauzdat će 1,6 mlrd. kn od privatizacije

Autor: Jadranka Dozan , 10. ožujak 2016. u 22:01
Ministar financija Zdravko Marić/ Sanjin Strukić/PIXSELL

Zahvaljujući gospodarskom rastu, manjem deficitu i privatizaciji u Vladi očekuju da će javni dug na kraju ove godine biti oko 86,8% BDP-a.

Vlada Tihomira Oreškovića već ove godine računa i s blagim smanjenjem razine javnog duga. Zahvaljujući projiciranom gospodarskom rastu koji bi trebao znatno pripomoći smanjenju deficita opće države, tome bi trebalo pridonijeti i 1,6 milijardi kuna prihoda od privatizacije.

 

7,5mlrd.

7,5 milijardi kuna planirani je manjak državnog proračuna, što je 2,2% BDP-a; 9,2 milijarde kuna ili 2,7 % BDP-a deficit je s lokalnom državom

U konačnici u Vladi očekuju da će javni dug na kraju ove godine biti oko 86,8% BDP-a. Nakon prve četvrtine godine u režimu privremenog financiranja i funkcioniranja "po inerciji" Saboru je proslijeđen prijedlog državnog proračuna u koji su ugrađene mjere kojima se u preostalih devet mjeseci deficit opće države kani svesti unutar 3% BDP-a. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će se u tim okvirima zadržati deficit i prema europskoj (ESA2010) metodologiji, koja se temelji na obračunskom načelu i ima širi obuhvat od nacionalne, prema kojoj se još u Katančićevoj ravnaju pri izradi proračunskih dokumenata. Manjak opće države projicirali su na 9,2 milijarde, što je lani bio deficit 'najužeg' proračuna, dok bi ove godine minus središnjeg proračuna trebao biti 7,5 milijardi kuna.

 

19,5mlrd.

kuna treba za otplate dugova koji dospijevaju 2016.; 26 milijardi kuna državi treba za refinanciranje duga i pokriće deficita

Pored manjka samog proračuna, 1,2 milijarde kuna minusa predviđeno je izvanproračunske fondove, a pola milijarde manjka za lokalnu državu. Kad se proračunskom deficitu dodaju potrebe refinanciranja dugova koje se za 2016. procjenjuju na više od 19 mlrd. kuna, država će za financiranje trebati osigurati oko 26 milijardi. Najvećim dijelom i ove će godine taj novac osigurati izdavanjem obveznica.  Računom financiranja predviđa se ta-ko riješiti 17,6 milijardi kuna, s tim da se 10 milijardi namjerava namaknuti na domaćem tržištu. Prva runda, kroz proširenje 11-godišnjeg izdanja s kraja 2015. za četiri milijarde kuna, slijedi već idući tjedan. Dodatnih 7,8 milijardi kuna osigurat će se kreditima.

 

96,5posto

više nego lani ili 9,7 mlrd. kuna planirani su prihodi od pomoći (EU fondovi); 44,4 milijarde kuna ili dva posto više nego lani u proračun bi se trebalo sliti od PDV-a

Kada bi se mogli očekivati prvi veći utršci od ukupno planiranih 1,6 milijardi kuna od prodaje dionice i udjela u državnim tvrtkama, tek će se vidjeti. Koliko god privatizacijski prihodi ne utječu na razinu ukupnoga deficita i fiskalne prilagodbe prema mjerilima EK, to je značajno rasterećenje od pritisaka na zaduživanje. Bivša Vlada približno je toliki iznos lani u proračun namaknula kroz drugu rundu jednokratnog transfera dijela mirovinske štednje zaposlenih s beneficiranim stažem. Takva prihoda ove godine nema, zbog čega se 2016. očekuje i pad prihoda od (mirovinskih) doprinosa za 3,5 posto, na 22,1 milijardu kuna. No, ukupno će prihodna strana biti nešto jača nego lani. Planirana je na 115 milijardi ili 5,1 milijardu kuan više nego 2015.

 

6mlrd.

kuna ili 3,5% manje nego lani Vlada očekuje od poreza na dobit (zbog gubitaka banaka)

"Ono što najviše utječe na rast ukupnih prihoda su pomoći, u kojima su najvećim dijelom strukturirane pomoći iz Europske unije", ističe ministar Marić. Upravo na optimizmu vezanom uz povlačenje novca iz europskih fondova stavka pomoći planirana je na čak 9,7 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjskih 5 godtovo dvostruko više.  Važan oslonac za planirani rast prihoda svakako su i izdašniji porezni prihodi slijedom  očekivanog 2-postotnog gospodarskog rasta. Od poreza se očekuje oko 1,2 posto ili 900 milijuna kuna više nego lani, čime bi trebali dosegnuti 68,9 milijardi. U najvećoj mjeri to se povećanje oslanja na veće prihode od najizdašnijeg poreza, PDV-a, za koje se oprezno projiciran porast od dva posto ili 860 kuna, na 44,4 milijarde.

 

560mil.

kuna ušteda predvidjela je Vlada kod naknada građanima i kućanstvima

Istodobno, dok je plan rashoda koji utječu tj. stvaraju deficit (iz tzv. općih izvora) zadržan u lanjskim okvirima, ukupni rashodi (s onima koji se financiraju vlastitim izvorima ili novcem EU) povećani su za 3,8 mlrd. kuna. Dakle, u odnosu na Smjernice upravo je zbog amicioznijeg povlačenja EU novca i vlastitih izvora za po dvije milijarde povećan i plan prihoda i rashoda. U pogledu ključnih kategorija rashoda već je ranije odlučeno da neće biti rezanja mirovina i plaća.

 

260mil.

kuna teške su racionalizacije na materijalnim rashodima (npr. standardizacija troškova); 550 mil. kuna iznos je za koji je rashodna strana rasterećena na uštedama na subvencijama

Kao glavna područja ukupno 2,5 mlrd. kuna ušteda su već ranije najavljene racionalizacije na stavkama subvencija, materijalnih troškova, socijalnih naknada te ostalih stavki kod kojih se financiranje u većoj mjeri kani preusmjeriti na financiranje sredstvima EU. Kao brojni analitičari ističu da će pravu refomrsku orijentaciju Vlada pokazati tek sredinom godine, sa Smjernicama za razdoblje 2017.-2019., i premijer Orešković je glede proračuna i reformi rekao "ovo je samo početak" te da slijede i  druge reforme s ciljem povećanja efikasnosti". Marić je pak kao ohrabrenje istaknuo da se ove godine očekuje rast zaposlenosti veći od jedan posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close