Kreditna zaduženost građana ove godine bilježi nešto veći rast nego lani, a tome ponovno najviše pridonosi rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Kod njih je i sam kreditni oporavak krenuo prije, a tempo rasta im je otprije znatno jači nego kod ostalih vrsta kredita.  Lani su rasli 5,2 posto nasuprot +1,2 posto prirasta ukupnih kredita stanovništvu, a tempo povećanja im je i u prvom polugodištu ove godine osjetno jači: 6,3 posto prema 2,3 kod ukupnih.

Prirast gotovinskih kredita u lipnju od oko 350 milijuna kuna bio je, doduše, nešto manji nego mjesec prije.  No, ni prvi mjesec primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka (tzv. GDPR) očito nije bitnije poremetio njihov rast, iako je s tom uredbom privremeno obustavljen i rad Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), zbog rizika tumačenja odredbi  Uredbe. Gotovinski krediti odobravaju se u manjim iznosima i na kraće rokove nego npr. stambeni krediti, no s aspekta instrumenata osiguranja rizik naplate kod njih ipak djeluje veći. 

I maksimalni iznosi za njih su na tržištu pod utjecajem borbe banaka za klijente i percepcije gospodarske stabilnosti danas veći nego nekad – sežu i do ili 40-ak tisuća eura. Može li to u kombinaciji s činjenicom da su banke do daljnjega u provjerama kreditne sposobnosti uskraćene za usluge HROK-a sutra biti izvor rizika?  "Budući da je HROK privremeno obustavljen, uvedene su zamjenske procedure kod odobravanja novih kredita, slične onima prije uspostave tog registra. Banka npr. traži potvrde o stanjima i urednosti otplate kredita u drugim bankama", ističu u Erste banci.

S obzirom na poboljšane uvjete tih kredita, kao i osjetan rast cijelog tržišta, u prvih sedam mjeseci u toj su ih banci po ukupnom iznosu ove godine odobrili 48 posto više.  Riječ je, kažu, o nenamjenskim kreditima na manje iznose, do najviše 220.000 kuna (ali u prosjeku iznose oko 62.000 kuna) te na kraći rok otplate (do 10 godina), uz osiguranje administrativnom zabranom i zadužnicom. U OTP i Splitskoj banci priznaju kako izostanak važnih izvješća kao što su HROK i Crna lista donekle usložnjava kreditnu obradu, ali drže da to ne generira posebno velik kreditni rizik.

Jer, "onaj koji se ostvario, npr. izbijanjem krize, osim što je bio posljedica pada zaposlenosti i primanja, za uzrok je imao i određeni manjak iskustva korisnika i nižu razinu financijskog znanja". Osim neznatnog broja potencijalnih pokušaja da se zataji stvarno stanje kreditne zaduženosti, podatke i izjave koje uzimaju od klijenata smatraju vjerodostojnim, kažu. Premda se ne žale da ih ometa u prikupljanju podataka za kreditnu analizu, nadaju se ipak i skoroj ponovnoj uspostavi HROK-a.  Sve u svemu, važno im je što ostvaruju ravnomjeran rast i u segmentu stambenog kreditiranja, s tim da to zbog brže amortizacije gotovinskog portfelja znači i veći plasman gotovinskih kredita (50 posto više u odnosu na stambene).

I u Addiko banci kažu kako je porast interesa klijenata najizraženiji kod manjih gotovinskih kredita, posebice u kunama s fiksnom kamatnom stopom. Potrebama klijenata prilagodili su se, kažu, kroz interne modele za procjenu kreditne sposobnosti kojima su premostili korištenje podataka iz HROK-a. Volumeni gotovinskih kredita u toj banci u posljednjih nekoliko godina kontinuirano rastu.

"Primjerice, u nepune dvije godine od rebrandinga banka je zabilježila 113 rasta volumena nenamjenskih i auto kredita u 2016. te 57-postotni rast volumena nenamjenskih kredita u 2017., a povećali smo i limite zahvaljujući kvalitetnijem upravljanju rizicima", ističu u Addiku, dodajući kako kreditni portfelj pomno monitoriraju i zadovoljni su njegovom kvalitetom. I u Hrvatskoj poštanskoj banci smatraju da je HROK bio najbolji alat za umanjenje potencijalnih rizika naplate kredita, a na nemogućnost uvida u nj uveli su izjavu o zaduženjima na temelju koje se procjenjuje kreditna sposobnost klijenata.

Iako kažu kako i oni bilježi rast potražnje za nenamjenskim kreditima, više ih veseli što su klijenti prepoznali HPB kao banku s najboljim uvjetima za stambene kredite.  Dok se ne nađe trajnije rješenje za HROK, banke su se očito prilagodile novim okolnostima u vezi s GDPR-om.

S tim u vezi posljednji sastanak bankari su imali potkraj srpnja, a očekuje se da Hrvatska udruga banaka uskoro izađe s konkretnim prijedlozima rješenja (i) Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Direktor HUB-a Zdenko Adrović smatra kako sadašnja situacija sa HROK-om zapravo smanjuje tržišnu utakmicu te da je on koristan i dužnicima, a ne samo bankama. "S HROK-om je voda bistrija", slikovito je opisao važnost funkcioniranja tog registra.     

 Inače, sredinom ove godine stanje ukupnih kredita stanovništvu dosegnulo je 121,8 milijardi kuna, što je 2,7 milijarde (2,3 posto) više nego na početku godine. U apsolutnim iznosima upravo toliko su u prvih šest mjeseci povećani gotovinski krediti dosegnuvši ukupno 45,7 milijardi ili 38 posto ukupnih kredita stanovništvu. Povećanje za 2,7 milijardi kod tih kredita tako znači porast od 6,3 posto. Na godišnjoj razini, pak, porasli su gotovo deset posto (9,7%), a četiri milijarde kuna njihova prirasta od sredine 2017. samo je pola milijarde manje od ukupnog rasta (svih) kredita građanima u tom razdoblju.