Mnogo puta ove godine, pa i nešto dulje, iz poslovnih banaka i Hrvatske narodne banke ponovljeno je kako je prijenos porasta ključnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope banaka u Hrvatskoj među najslabijima u europodručju.

To je, doduše, znatno naglašenije na strani depozita nego kod cijena kredita, iako posljednji usporedni podaci HNB-a sugeriraju da su prosječne kamatne stope na novoodobrene kredite i poduzećima i stanovništvu (kako stambeni tako i potrošački) u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka svih članica eurozone.

Ipak, zaoštravanje uvjeta financiranja i politike kamatnih stopa tema su koju su prve objave polugodišnjih rezultata banaka, obilježene golemim skokom neto kamatnih prihoda i dobiti, samo dodatno potencirale.

Dodatan prihod

Banke ‘skladište’ novac i zarađuju. Evo koliko im je milijuna isplatio HNB

Pad inflacije nakon sezone

HNB će objaviti listu kamata koja bi mogla potaknuti građane da promijene banku

Većini promatrača laika “paraju uši” podaci poput onih o prihodima banaka na ime kamata na viškove likvidnosti koje plasiraju središnjoj banci uz depozitnu kamatnu stopu ECB-a, koji su nerijetko praćeni opaskom “ni orali ni kopali”.

Na te depozite banke su od HNB-a u prvih pola godine prihodovale oko 190 milijuna eura. A budući da je u međuvremenu ECB depozitnu stopu povećao za još 0,25 postotnih bodova (na 3,75%) te da bi za još toliko povećanja moglo uslijediti i na rujanskom sastanku Upravnog vijeća ECB-a, uz sličnu razinu viškova likvidnosti ti prihodi banaka do kraja godine bi mogli dosegnuti i 400 milijuna eura.

No, i građani i poduzeća neposrednije su zainteresirani za kretanja kamata na kredite i na depozite i kamatnih marži koji proizlaze iz njih. U svakom slučaju, dio ekonomista mišljenja je da bi pitanje kamatnih marži banaka (i) kod nas bilo bilo vrijedno propitivanja, adresirajući to u prvom redu na regulatora.

To, među ostalima, zagovara i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. U međuvremenu je pak četvero analitičara Hrvatske – Milan Deskar-Škrbić, Suzana Jukić, Kristiana Lesničar i Jurica Zrnc – u novom HNBlogu analiziralo intenzitet i specifična obilježja prijenosa ključnih kamatnjaka ESB-a na kamatne stope ovdašnjih banaka.

U najkraćem, to se prelijevanje razlikuje i među sektorima (jače u poslovanju s poduzećima u odnosu na stanovništvo) i među instrumentima (s obzirom na vrstu, ročnost i sl.), ali i među pojedinim bankama.

Jedno od zapažanja HNB-ovih analitičara je, primjerice, da se porast ključnih kamatnih stopa ECB-a jače odrazio na povećanje kamata na kredite poduzećima, stambene kredite stanovništvu te oročene depozite poduzeća u velikim ili tzv. sistemski važnim bankama nego u manjima.

Primjerice, na povećanje Euribora od 100 baznih bodova, velike su banke povećale kamatne stope na kredite poduzećima oko 55 baznih bodova, dok su ih ostale povećale oko 23 bazna boda, s tim da je taj učinak malo izraženiji kod dugoročnih kredita, navode autori. Razlike su prisutne i pri određivanju kamatnih stopa na oročene depozite poduzeća, kao i pri određivanju kamatnih stopa na stambene kredite stanovništvu. “Taj je nalaz u skladu s onima iz literature, gdje se veličina banaka promatra kroz prizmu tržišne moći. Veće banke mogu iskoristiti svoju tržišnu poziciju da u razdobljima rasta ključnih kamatnih stopa više povećavaju kamatne stope na kredite i manje na depozite od manjih banaka, dok u razdoblju spuštanja ključnih kamatnih stopa mogu sporije spuštati kamatne stope”, konstatiraju u analizi.

Manje banke bliže klijentu

Sistemski važne banke, usto, imaju i manji udio loše aktive, bolju kapitaliziranost, troškovno su efikasnije, a i razlike u udjelu depozita u ukupnim izvorima sredstava pridonose jačem kamatnom prijenosu. Za razliku od njih, manje banke grade bliži odnos s klijentima, što također može utjecati na njihove odluke o određivanju kamatnih stopa, objašnjava se u HNBlogu, uz napomenu kako između sistemski važnih i ostalih banaka nema znatnije razlike u prijenosu povećanja ključnih kamatnih stopa na potrošačke kredite stanovništvu ili na oročene depozite stanovništva. Faktor tržišne moći neupitan je i pita li se (neslužbeno) bankare. U kontekstu jačeg odraza rasta ECB-ovih kamatnjaka na poskupljenja kredita poduzećima u skupini velikih banaka u odnosu na ostale neki bankari reći će kako dio odgovora leži u činjenici da su u velikim kreditnim “dealovima” koje predominantno odrađuje nekoliko velikih banaka. Pritom kao glavni primjer ističu kredite vezane uz energetsku krizu, posebice Hrvatsku elektroprivredu na koju je pao velik dio tereta mjera za ublažavanje udara cijena energenata. Kako bilo, na tom tragu su i podaci o promjenama stanja kredita banaka sektoru poduzeća.

Krajem lipnja ove godine potraživanja banaka od poduzeća povećana su za 1,6 milijardi eura (na 14,85 milijardi, što je porast za oko 12 posto), a gotovo 1,1 milijarda eura povećanja odnosi se na potraživanja od poduzeća u javnom sektoru koja su u tih godinu dana s 1,3 dosegnula 2,4 milijarde eura.

U kojoj mjeri će se prošlotjedno i moguće rujansko dodatno povećanje ključnih kamatnih stopa preliti na kamate u bankama, ostaje vidjeti. Stanje depozita na razini bankarskog sektora u cjelini zasad ne upućuje na velike pritiske da se kamatni prijenos u pogledu depozita znatnije intenzivira. Ukupni depoziti (bez države) od početka godine do kraja lipnja smanjeni su za nevelikih 1,8 milijardi, na 54,4 milijarde eura, što je npr. i dalje za oko tri milijarde više nego u lanjskom lipnju.

Čimbenici održane marže

Više čimbenika bankama u RH dosad je olakšavalo nastojanje da u najmanju ruku održe kamatnu maržu. U odnosu na druge zemlje članice europodručja slabijem kamatnom prijenosu su uz jednokratni efekt pada premije za rizik i rasta viška likvidnosti zbog uvođenja eura, pridonijeli i neki strukturni čimbenici, ponavljaju u HNB-u.

Među strukturnim faktorima pak najveći utjecaj imaju stabilna i rastuća depozitna baza i dominantna uloga depozita u izvorima financiranja banaka, ali i relativno nizak omjer kredita i depozita te mali udjel promjenjivih stopa pri odobravanju kredita.