Uz nastavak mjera za zaštitu standarda najranjivijih skupina građana sedmi paket mjera Vlade donosi postupno smanjenje subvencija za energente. Najnoviji paket u težak je 248 milijuna eura ili upola manje od proljetnoga.

Vrijednost mu se većim dijelom (165 milijuna) odnosi na procijenjeni učinak potpora vezanih uz cijene struje i plina te grijanja u sustavu toplana, u obujmu u kojemu ostaju daljnjih pola godine. Mjere su kalibrirane tako da troškovi tih energenata ne poskupe više od deset posto, i to ne odjednom već u dva koraka (studeni i siječanj).

Iz Vlade su već prije najavili da će potpore napuštati postepeno i balansirajući socijalne i ekonomske prioritete. Na njihovo ukidanje više od godinu dana pozivaju i iz Europske komisije.

U odnosu na vrijeme kad se zaredalo s intervencionizmom – kao odgovorom na pandemijom i ratom u Ukrajini izazvane tržišne potrese koji su se očitovali u energetskoj krizi i naglom rastu cijena na svjetskim robnim burzama – situacija se umnogome “normalizirala”. Inflacija se polako vraća ciljanoj razini; u eurozoni je trenutno na 2,2, dok se u Hrvatskoj prema istom indeksu (HICP) spustila na 3 posto, a prema domaćem na 1,8.

Stoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, podržavaju Vladin plan, to prije što u režimu (reduciranih) potpora za energente do kraja prvog kvartala 2025. ostaju i mali poduzetnici.

Racionalnije s potrošnjom
“S nastavkom smanjenja subvencija ekonomija se vraća na tržišne postavke, što je najbolji jamac investicijama i dugoročnoj konkurentnosti gospodarstva”, ističu u HGK-u. S postupnim pristupom su suglasni jer bi, kažu, jednokratan i nagli povratak na tržišne cijene uzrokovao prevelik inflatorni pritisak. U Komori se nadaju da će u narednom razdoblju porasti i svijest o potrebi racionalnije potrošnje energenata, ali i da će se nastaviti raditi na smanjenju uvozne ovisnosti u sferi energenata.

Napominju i da su u protekle dvije godine opskrbljivači i distributeri plina pretrpjeli značajan financijski pritisak zbog drastičnog rasta cijena plina i drugih energenata, kao i povećanih troškova poslovanja uzrokovanih inflacijom.

Troškovi distribucije su porasli, dok su prihodi ostali ograničeni zbog reguliranih cijena. Uz ostalo, rasli su i troškovi za kompenzaciju tehnoloških gubitaka plina koji su neizbježni zbog starosti mreže, a taj teret uzrokovao je smanjenje investicija u održavanje i razvoj mreže, naglašavaju.

Ministar financija Marko Primorac na pitanje očekuje li da će se povećanje cijena energenata nakon više od dvije godine “na ledu” preliti na inflaciju, rekao je da to ne očekuje. Podsjetio je da su veliki potrošači energije, velika i srednja poduzeća, već oko godinu i pol na tržišnim cijenama, izvan potpora.

Ipak, mimo pitanja “prelijevanja” na druge cijene izvjesno je da će poskupljenje energenata kućanstvima (makar ne u jednom koraku) izravno utjecati na rast cijena komponente Stanovanje, voda, električna energija i plin, koja u košarici za izračun inflacije u Hrvatskoj ima ponder od 17%.

Doprinos inflaciji
Koliko točno postotaka u tome otpada upravo na režijske troškove koji odskora poskupljuju teško je reći, ali realno je očekivati da 10-postotni rast cijena tih nekoliko stavki implicira doprinos rastu inflacije od barem pola postotnog boda, a moguće i malo više.

Dakle, s te osnove će se (ovisno o kretanju cijena ostalih komponenti) za neko vrijeme ili ubrzati stopa ukupne stope inflacije ili prigušiti njezino usporavanje. Ostaje vidjeti i hoće li skuplji energenti ponukati obrtnike i male poduzetnike da povećanje tih inputa ugrade u cijene svojih proizvoda i usluga. Sve u svemu, postepeno napuštanje subvencija je logično, ali povećava izglede da i iduće godine inflacija u RH u odnosu na eurozonu i EU i dogodine bude iznadprosječna.