Godišnjica početka ruske invazije na Ukrajinu podsjetnik je i na njezin utjecaj na globalne cjenovne poremećaje i ubrzavanje potrošačke inflacije.

U prvom redu na to je utjecao snažan rast cijena energenata i pojedinih sirovina, posebice prehrambenih, što je uslijedilo kao posljedica ograničenja za proizvodnju i trgovinu koja su ratna zbivanja uzrokovala u opskrbi svjetskog tržišta, a dio te priče su i sankcije Zapada prema Rusiji. Inflatorni pritisci, međutim, i prije eskalacije sukova imali su tendenciju jačanja (pod utjecajem gospodarskog oporavka nakon ublažavanja epidemioloških mjera zbog Covid pandemije), a s ratom u Ukrajini stvari su se samo dodatno ubrzale.

Posljednjih nekoliko mjeseci inflacija globalno usporava, a jučerašnji podaci Državnog zavoda za statistiku o siječanjskoj inflaciji potvrdili su da i u Hrvatskoj godišnja stopa usporava, i to drugi mjesec za redom.

U dinamici potrošačkih cijena, doduše, kod nas se već neko vrijeme s vanjskim kretanjima isprepliću i utjecaji uvođenja eura, zbog čega su poskupljenja već tjednima vruća tema. Tek što se malo smirila graja oko tzv. konverzijske inflacije u siječnju, sad se pojavljuje prijetnja novog vala poskupljenja jer su veliki dobavljači trgovcima za ožujak najavili nove cjenike za niz proizvoda (većinom uvoznih) što se, kažu, neko vrijeme odgađalo.

Dok se tek treba vidjeti što će to u smislu razmjera novih korekcija cijena značiti za potrošače, jučerašnja objava konačnih podataka o siječanjskoj inflaciji potvrdila je izračune tzv. brze procjene koju je DZS obznanio još početkom veljače.

Bazni učinak
Prema statističkoj metodologiji izračuna indeksa potrošačkih cijena, prvi mjesec euro ere u Hrvatskoj zaključen je s u prosjeku istom razinom potrošačkih cijena kao i u prosincu. Time je godišnja stopa nakon usporavanja s 13,5 na 13,1% u prosincu, na kraju siječnja spuštena na 12,7 posto. Na razini eurozone usporavanje inflacije očituje se u prosječnoj stopi od 8,5 posto.

Usporavanju godišnje stope i kod nas je kumovao bazni efekt. Upravo lani na današnji dan DZS je bio objavio podatke o inflaciji za siječanj 2022. koji su tada pokazali ubrzanje mjesečne i godišnje inflacije, što je kod godišnje značilo povećanje s 5,5 na 5,7 posto.

Kako se utjecaj globalnih cjenovnih potresa koji su uslijedili s ratom u Ukrajini na inflaciju pokazao u narednim mjesecima, bazni efekt će i u idućim mjesecima pridonositi usporavanju stope inflacije. U lanjskoj veljači, naime, mjesečna je inflacija ubrzala na 0,9 posto, a godišnja na 6,3, da bi u ožujku mjesečna dosegnula 2,1, a godišnja 7,3 posto.

Premda su, u cjelini gledano, potrošačke cijene u siječnju ostale nepromijenjene u odnosu na mjesec prije, službeno nulta mjesečna inflacija je rezultanta rasta u kategorijama Hrane, pića i duhana (1,3%) te Usluga (1,1%), ali uz pad cijena neprehrambenih industrijskih proizvoda (-2,2%) i energije (–0,7%), kao i kočnica na administrativno reguliranim cijenama pojedinih javnih usluga.

U skupini dobara pad su zbog sezonskih sniženja predvodili Odjeća i obuća (-11,5%), dok je 3,1% jeftiniji dizel i 2,5% jeftiniji benzin uvelike zaslužni za pad cijena kod Prijevoza za jedan posto.

Kad je riječ o hrani, koja je prošli mjesec najviše bila na udaru kritika, s prošlomjesečnim rastom cijena od 1,6 posto godišnja je stopa također blago usporila, ali na i dalje visokih 17,3 posto.

U mjesecu prelaska na euro u odnosu na prethodni mjesec nešto jače poskupjeli su, primjerice, kruh i pekarski proizvodi s prosječnim mjesečnim poskupljenjem od 2,3 i 2,5 posto, pri čemu je u međugodišnjim usporedbama kruh poskupio za više od trećine, a ostali pekarski proizvodi 27 posto. Šećer je na mjesečnoj razini poskupio 3,6%, a u godinu dana 28. Cijene jaja u odnosu na prosinac porasle su nešto manje (1,3%), ali na godišnjoj razini bilježe najveće povećanje – čak 62,6 posto.

‘Vrelo’ smrznuto
Mjesečni pad zabilježile su cijene svježeg mlijeka, brašna, riže, ali mlijeko je u odnosu na lanjski siječanj skuplje za više od 10 posto, a npr. ono s manjim udjelom masti za gotovo trećinu.

Među prehrambenim proizvodima mjesečnim rastom je prednjačilo smrznuto voće koje je u prosjeku poskupjelo 8,6%, a na godišnjoj razini za gotovo 48 posto. No, i razni drugi smrznuti prehrambeni proizvodi u međugodišnjim usporedbama ističu se snažnim rastom cijena an rast cijena.

Smrznuto povrće skuplje je za 3% nego prije godinu dana, sladoled za 31, smrznuta riba i plodovi mora za 28 posto. Uz toliki skok cijena smrznutih proizvoda teško je ne prisjetiti se da je prošla godina bila prva puna godina u kojoj upravljanje Ledom kao tržišnim liderom u tom biznisu potpisuje britansko-američka kompanija Nomad Foods.