Broj zaposlenih u domaćoj industriji u rujnu ove godine blago je porastao na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend njihova pad, koji traje još od kraja 2007. godine.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u odnosu na kolovoz, broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u rujnu je povećan za 0,2, dok je u odnosu na rujan prošle godine smanjen za 1,2 posto.

Na godišnjoj se razini pad broja zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, neprekidno bilježi još od studenog 2007. godine, kada je bio zabilježen njegov blagi, 0,3-postotni rast.

Na mjesečnoj se razini, pak, broj zaposlenih smanjivao osam mjeseci zaredom – sve do ožujka ove godine, kada je porastao za 0,5 posto. Uslijedila su tri mjeseca podjednakog rasta – u travnju za 0,3 posto, a svibnju i lipnju za 0,5 posto, dok u srpnju službena statistika nije bilježila promjenu u broju zaposlenih, a kolovoz je donio pad od 1 posto.

Usporedno sa smanjenjem broja zaposlenih, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je povećanje proizvodnosti rada u hrvatskoj industriji, i to za 2,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Statistički podaci prema pojedinim djelatnostima pokazuju da je na mjesečnoj razini, u rujnu broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji ostao gotovo nepromijenjen, odnosno povećan je za tek 0,1 posto, dok je u rudarstvu i vađenju uvećan za 2,4 posto. Istodobno je broj zaposlenih u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjen za 0,1.

Prema rujnu lani, pak, u prerađivačkoj industriji, koja ima udio veći od 90 posto u ukupnom broju zaposlenih u industriji, u ovogodišnjem rujnu bilo je 1,2 posto manje zaposlenih. Istovremeno je broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju smanjen za 2,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,9 posto.

Podaci DZS-a o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu isto razdoblje prošle godine proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji povećana 4,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena za 3,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,5 posto.