Rast hrvatskog gospodarstva u prvom je kvartalu ispao veći nego što su, u prosjeku gledano, očekivali domaći ekonomski analitičari. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prva tri mjeseca ove u odnosu na prošlu godinu gospodarska aktivnost realno je ojačala 2,7 posto.

Većina makroekonomista ocijenila je to kao dobru vijest, istodobno upozoravajući da bi nastavak političke nestabilnosti i natezanja mogao ugroziti naznake ubrzanja rasta. Mnogi od njih i uz najnoviju stopu rasta kažu "unatoč svemu" (aludirajući na zasluge politike), ali za političare je to bila neodoljiva prilika za prisvajanje "zasluga". Ipak, jučerašnja objava o rastu BDP-a zgodno se poklopila ministru financija Zdravku Mariću i guverneru Borisu Vujčiću te ostatku hrvatskog izaslanstva koje je upravo na turneji po glavnim europskim financijskim centrima. U tijeku je, naime, roadshow na kojemu se međunarodnim investitorima (a susreti s američkima navodno su već odrađeni) predstavlja novo izdanje hrvatskih euroobveznica.

S obzirom na ipak niža očekivanja rasta, ali i činjenicu da je npr. susjedna nam Slovenija u isto vrijeme objavila stopu kvartalnog rasta od 2,3 posto (uz 0,6 posto rasta potrošnje kućanstava nasuprot naših 3,1 posto), rast BDP-a od 2,7 posto može poslužiti kao neloš adut. Ili barem može malo otupjeti propitivanja potencijalnih kupaca hrvatskog duga o političkim rizicima vezanim uz ljuljanja vladajuće koalicije. Konkretnije naznake raspoloženja investitora, neslužbeno doznajemo, trebale bi se znati danas ili sutra.  Prvotne su najave u vezi s prvim inozemnim plasmanom obveznica aktualne Vlade sugerirale samo da je Vladin plan da to inozaduženje realizira prije britanskog referenduma o (ne)ostanku u EU.

No, na tržištu se još donedavno uglavnom računalo sa sredinom, a ne početkom lipnja. U novoj operaciji financiranja za koju je Vlada savjetnički angažirala jak bankarski kvartet (HSBC, Citigroup, Morgan Stanley i UniCredit) službeno se cilja na milijardu eura, s tim da su tržišni akteri uvjereni da će izdanje biti veće od toga, i to na rok od 10 godina. Izdašnost i ukupna situacija na tržištima za to je i dalje poticajna. Usto, hrvatske potrebe refinanciranja dugova i pokrivanja tekućeg deficita su i u ne previše refinanciranjima opterećenoj 2016. prilično velike, pogotovo želi li se osigurati i nešto zalihe zaduženja za komotnije planiranje idućih operacija financiranja. U tom smislu u Katančićevoj sigurno već i te kako anticipiraju i po dospijećima napetu iduću godinu u kojoj samo po osnovi obvezničkih dugova na naplatu stiže gotovo 21 milijarda kuna, od čega se više od 11 milijardi odnosi na inozemne obveznice.

 Iako su u Vladi za ovu godinu predvidjeli čak blago smanjenje udjela javnog duga u odnosu bruto domaći proizvod, pa su neke tvrtke skinuli s liste strateških i inicirali prodajne postupke, to još ne jamči postojanu stabilizaciju javnog duga. Uza sve, u našem slučaju dug od blizu 86% BDP-a implicira znatno veći teret njegova servisiranja nego što je slučaj kod nekih drugih država, koje imaju znatno manji trošak kamata nego Hrvatska, kojoj na kamate odlazi oko 3,6% BDP-a. S aspekta godišnjeg iznosa koji država plaća za kamate po dugu i najnoviji rast kvartalnog BDP-a izgleda manje "impresivan". Realne stope rasta danas odražavaju i izostanak inflacije, odnosno deflator manji od 100.

U konačnici će nominalni BDP porasti, npr., za oko sedam milijardi (što je u godinama rasta cijena jedva dovoljno za kakav-takav realni rast BDP-a), a to znači da rast gospodarstva i dalje pokriva tek nešto više od pola troška kamata. Premda je na ostvareni kvartalni rast blagotvorno djelovao raniji termin uskrsnih blagdana, a imali smo i jedan radni dan više nego u prvom tromjesečju lani, bolje je da je netom objavljena stopa kvartalnog rasta ispala veća od očekivanja.

Dobro je i što je gospodarstvo time "uvezalo" već šesti kvartal rasta zaredom, a na ruku će nam, čini se, i ove turističke sezone ići geopolitičke okolnosti. Izvoz, ali robni, bio je pak uz potrošnju kućanstava glavni generator rasta u prvom kvartalu, s tim da većina ekonomista naglašava kako je potrošnja građana porasla više od tri posto. Ipak, u ostatku godine većina ih računa na nešto sporiju dinamiku rasta, dijelom zbog nešto veće lanjske baze za usporedbu, ali i zbog, kako kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, "poteškoća vezanih uz političke (ne)stabilnosti".

Zbog svega, poput većine drugih analitičara, ostaje pri postojećoj prognozi za cijelu 2015., što u njegovu slučaju znači 1,5 posto. Hoće li u nastavku godine posustati i tempo rasta kapitalnih investicija, ostaje vidjeti. U prvom kvartalu one su zabilježile ubrzanje rasta na 4,3%  (sa 3,7% u posljednjem lanjskom tromjesečju), što je najbrži rast još od trećeg tromjesečja 2008. Kako u toj komponenti BDP-a značajno participira javni sektor sa svojim investicijama, ona je i podložnija političkim previranjima i blokadama rada Vlade. No, njihovi posredni utjecaji na rejting i konkurentnost zemlje mnogo su dalekosežniji i opasniji.