Saborski zastupnici trebali bi u sklopu u srijedu započete 17. sjednice Hrvatskog sabora raspravljati i o dva prijedloga zakona o dopunama Zakona o HRT-u kojima bi se značajno smanjio iznos radijske i televizijske pristojbe za veliki dio populacije, ali i bitno izmijenio način imenovanja i razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a.

Prema prijedlozima Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i saborskog zastupnika i predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS) Branka Hrga, potreban je novi pristup u određivanju iznosa pristojbe HRT-u na temelju, kako u HSU-u ističu, socijalne osjetljivosti za one koji već žive u zoni siromaštva – odnosno činjenice da, kako ističe Branko Hrg, veliki broj fizičkih i pravnih osoba ima zasnovan pretplatnički odnos s nekim drugim pružateljem audiovizualnih usluga.

Kako se navodi u obrazloženju prijedloga HSU-a, zakonski automatizam kojim se iznos pristojbe od 80 kuna određuje na temelju iznosa 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj krajnje je nepravedan jer se jednako primjenjuje na sve skupine stanovništva, bez obzira na njihova primanja i imovinsko stanje. Ističući i da jednaku pristojbu plaćaju zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, u prijedlogu HSU-a navodi se i da takav pristup predstavlja izraziti nedostatak socijalne osjetljivosti za najugroženije pripadnike društva.

Stoga, u HSU predlažu da se iznos rtv pristojbe smanji svim umirovljenicima, nezaposlenima i onima koji imaju manje prihode od prosječne neto mjesečne plaće koja u Hrvatskoj u protekle dvije godine iznosi oko 5500 kuna. U HSU predlažu da iznos mjesečne pristojbe za vlasnika prijamnika samca čiji ukupan prihod mjesečno nije veći od 58,31 posto proračunske osnovice (prihodovnog cenzusa), odnosno 45,59 posto po članu kućanstva, iznosi 0,75 posto prosječne neto plaće – odnosno 40 kuna.

O tom prijedlogu HSU iz srpnja prošle godine očitovala se i Vlada ističući da podržava namjeru predlagatelja usmjerenu na poboljšanje materijalne situacije umirovljenika i građana s niskim ili nikakvim prihodima, ali i dodajući i da prijedlog HSU-a u takvom obliku nije prihvatljiv jer nije predvidio sniženje pristojbe na dovoljno razrađen i precizan način. Osim toga, Vlada je istaknula da predlagatelj nije iskazao učinak predloženog zakona na državni proračun.

Prijedlog HSU-a razmotrio je i saborski Odbor za i informiranje, informatizaciju i medije koji o tome nije donio odluku zbog podijeljenih mišljenja članova, ali postavio je i pitanje kako Vlada može taj prijedlog HSU-a proglasiti neprihvatljivim navodeći da nije iskazan učinak na državni proračun iako je poznato da radijska i televizijska pristojba ne ulazi u državni proračun.

S druge strane, saborski zastupnik Branko Hrg u svom prijedlogu traži da fizičke i pravne osobe koje imaju zasnovan pretplatnički odnos s nekim drugim pružateljem audiovizualnih usluga plaćaju samo polovicu mjesečne pristojbe HRT-u te da se HRT-u uvede posebna obveza da o tim osobama vodi poseban očevidnik.

Prema tom prijedlogu, za provedbu tog zakona nije potrebno osigurati novac iz državnog proračuna, a predloženom dopunom zakona o HRT-u nalaže se i nadležnom Ministarstvu kulture da donese podzakonski akt kojim bi se uredio način kako se vodi očevidnik o tim osobama.

Predloženom dopunom zahtijeva se i dvotrećinska većina prilikom izbora glavnog ravnatelja HRT-a, a time i šira politička suglasnost prilikom izbora glavnog čovjeka javne televizije. Kako se ističe u prijedlogu, tim bi se zakonskim rješenjem unaprijedilo nastojanje da HRT kao javna televizija uistinu postane nezavisni javni medij. Osim toga, predlaže se i da osim saborskog Odbora za informiranje – prijedlog za razrješenjem glavnog ravnatelja može pokrenuti i trećina zastupnika. Predloženom izmjenom, kako se ističe, ne dira se u ovlast Nadzornog odbora HRT-a koji jedini pokreće razrješenje glavnog ravnatelja.

Prema riječima Branka Hrga, takav način izbora i razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a bio bi veliki korak prema stvaranju nezavisne javne televizije i u interesu je svake političke opcije. S druge strane, u HSU prijedlog smanjenja rtv pretplate drže opravdanim te da bi njegovim prihvaćanjem država pokazala i dokazala svoju brigu za socijalnu osjetljivost za one koji već žive u zoni siromaštva ili joj se opasno približavaju.

Kako se saznaje od predlagatelja, rasprava o dopunama zakona očekuje se u kasnijem dijelu sjednice Sabora koja bi trebala trajati do polovice srpnja.