Prema Anketi o pouzdanju potrošača Hrvatske narodne banke (HNB), u studenom su poboljšana sva tri indeksa i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu kako su, zahvaljujući tom pozitivnom trendu,  pokazatelji pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača dosegnuli najviše razine od predrecesijske 2007. godine.

Kompozitni indeks očekivanja potrošača (IOP) poboljšan je u studenome za 6,2 indeksna boda, zabilježivši porast s minus 9,0 u listopadu na minus 2,8 u studenom.

Mjesečno poboljšanje tog indeksa ukazuje na rast očekivanja u vezi s financijskom situacijom unutar kućanstva (rast indeksa odgovora za 5,4 indeksna boda) te ekonomskom situacijom u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci, čiji je indeks odgovora na mjesečnoj razini poboljšan za 6,9 indeksnih bodova, navode iz RBA.

Obzirom na razmjerno poželjna kretanja na mjesečnoj razini, posljedično je došlo i do poboljšanja vrijednosti kompozitnog pokazatelja na godišnjoj razini, i to za 21,2 indeksnih bodova.

"Tako je IOP indeks u studenom ujedno dosegnuo i najvišu vrijednost od studenog 2007. godine", kažu u RBA.

Indeks pouzdanja potrošača (IPP), koji pored sastavnica IOP-a sadrži i procjenu kretanja broja nezaposlenih te procjenu mogućnosti osobne štednje u idućih 12 mjeseci, zabilježio je u studenom razinu od minus 18,3, što je u odnosu na prethodni mjesec poboljšanje za 3,6 indeksnih bodova, a na godišnjoj razini poboljšanje od 18,7 indeksnih bodova.

Osim već spomenutih kretanja sastavnica IOP-a, mjesečno poboljšanje indeksa pouzdanja potrošača najvećim dijelom dolazi od viših očekivanja glede mogućnosti štednje (poboljšanje indeksa odgovora za 3,5 indeksnih bodova), navodi se.

Snažnije mjesečno poboljšanje ovog indeksa ublažila su nešto pesimističnija očekivanja glede budućih kretanja na tržištu rada, odnosno kretanja broja nezaposlenih (pogoršanje od 1,2 indeksna boda na mjesečnoj razini). Usprkos tome, činjenica je da je IPP kompozitni indeks u studenom također dosegnuo najvišu vrijednost od studenog 2007. godine, ističu iz RBA.

Indeks raspoloženja potrošača (IRP) također je zabilježio poboljšanje s minus 27,9 u listopadu na minus 25,1 indeksna boda u studenom. Razlog tome je, kako se navodi, rast očekivanja glede mogućnosti kupnje trajnih dobara (za 0,7 indeksnih bodova), što bi pak moglo biti pod utjecajem percepcije kako se ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci poboljšala (rast za 3,1 indeksna boda).

Istovremeno, indeks odgovora ispitanika o tome kako se tijekom posljednjih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u njihovom kućanstvu ukazuje na mjesečno poboljšanje za 4,5 indeksna boda.

U odnosu na studeni prošle godine, indeks raspoloženja potrošača pokazuje poboljšanje za 18,8 indeksnih bodova. Ujedno je u studenom IRP kompozitni indeks dosegnuo najvišu vrijednost od svibnja 2008.

"Uz mjesečna poboljšanja u studenom kod sva tri kompozitna indeksa potvrđen je pozitivan trend njihovog kretanja tijekom ove godine, što je posljedično rezultiralo razinama vrijednosti pokazatelja pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača kakve su posljednji puta viđene u predrecesijskoj 2007. godini", zaključuju analitičari RBA.