Iako generalno u Hrvatskoj situacija s uspješnim gospodarenjem otpadom i nije redovna situacija, ima lokalnih zajednica koje su u taj model krenula prije dosta vremena te danas ostvaruju vrlo zavidne rezultate. U 2019. u Hrvatskoj je nastalo više od 1.800.000 tona otpada, od čega odvojeno sakupljeni otpad čini 37 posto, što je daleko manje od postavljenih ciljeva. Kako je svaki pojedinac svakodnevno ‘proizvođač’ bilo koje vrste otpada, glavna poruka svodi se na vlastitu odgovornost o otpadu koji nastaje u domovima, a koji u konačnici zagađuje okoliš.

Dakle, preporuka je ne kupovati proizvode s viškom ambalaže, kupovati samo onoliko koliko vam zaista treba, odvajati plastiku, metal, papir i staklo, te biootpad koji procesom truljenja stvara štetne plinove i stvara procjedne vode, odnosno zagađene tekućine.

od 2014. odvajaju na kućnom pragu

Iako ih ima više, neki od primjera takvog uspješnog modela gospodarenjem otpadom su gradovi Krk, Velika Gorica i Koprivnica. Iako se otok Krk sastoji od više jedinica lokalne samouprave, samog Grada Krka te općina Baška, Dobrinj, Malinska, Omišalj, Punat i Vrbik, otočani su uspjeli ujediniti svoje napore kroz zajedničko komunalno društvo Ponikve eko otok Krk koje realizira mnogobrojne tamošnje uspješne projekte. Jedan o takvih projekta je svakako pretovarna stanica Treskavac čija izgradnja je započela 2017., a stajala je 7,5 milijuna kuna, bez PDV-a, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 4,6 milijuna kuna, dok su 2,9 milijuna kuna osigurale otočne lokalne samouprave, u čijem je vlasništvu KD Ponikve.

Stavljanje pretovarne stanice u funkciju od iznimne je važnosti za ostvarenje krajnjega cilja, koji se ogleda u namjeri da otok Krk postane otok s 0 posto otpada. Prema ostvarenju tog ambicioznog cilja krenulo se još 2003. kada je izrađena studija pod nazivom Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku.

U posljednjih 15 godina stoga je uspostavljena sva potrebna infrastruktura – na Treskavcu je izgrađena portirnica s vagom, kompostana, sortirnica otpada, sanirano je staro odlagalište otpada, te su uređene i dvije nove plohe za odlaganje otpada. Istodobno, diljem otoka Krka postavljeno je 1500 uličnih setova za razvrstano prikupljanje otpada, a svaka krčka lokalna samouprava dobila je i svoj POSAM (posebno sabirno mjesto, tj. reciklažno dvorište). Zbog sve većih količina odvojeno prikupljenog otpada, 2015. rekonstruirana je sortirnica i povećan joj je kapacitet. Od 2014. krčki model gospodarenja otpadom dodatno se unapređuje, uvođenjem modela Od vrata do vrata.

Naime, sva otočna domaćinstva dobila su kante za odvojeno prikupljanje otpada, i to smeđu posudu za biorazgradivi otpad, i zelenu posudu za miješani komunalni otpad. Tijekom ove godine domaćinstva će se opremiti i žutim kantama za prikupljanje plastike i sitnog metala, plavim kantama za prikupljanje papira, kartona i tetrapaka te sivim kantama za staklo. Kada se tim setovima pokrije cijeli otok, udio razvrstanog otpada, prema očekivanjima, trebao bi porasti na 75%, i to najkasnije do 2022. godine.

Projektom pretovarne stanice omogućeno je da se dio otpada koji se ne može reciklirati odveze na zbrinjavanje u regionalni centar na Marišćini, čime će se steći uvjeti za zatvaranje krčkoga odlagališta. Na lokaciji Treskavac i nadalje će se provoditi samo mehaničko-biološka obrada otpada sa sortirnicom i kompostanom, u kojima se obrađuje odvojeno prikupljeni otpad.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala da će do kraja 2016. smanjiti udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu za 50 posto. Otok Krk to je postigao već 2013. godine. Isto tako, Hrvatska se obvezala da će do 2020. odvojeno prikupljati 50 posto komunalnog otpada, a otok Krk do tog je rezultata stigao već 2015. Prema zadnjim procjenama, na Krku se danas odvojeno prikuplja čak 60-ak posto otpada. Pored ekoloških, krčki model gospodarenja otpadom ima i brojne druge prednosti. Zaposleno je 50 novih radnika, a bitni pomaci ostvareni su i na planu turizma jer otok Krk postaje ekološki sve prihvatljivija destinacija. Naposljetku, tu su i vrlo jasni ekonomski benefiti za stanovnike Krka. Naime, zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u regionalnim centrima, što je, podsjetimo, zakonska obveza i praksa Europske unije, mnogo je skuplje u odnosu na dosadašnji način u kojem je otpad odbacivan na odlagalište, bez obrade. Dakle, što viši stupanj odvojenog prikupljanja otpada, to niži troškovi zbrinjavanja u regionalnom centru. Posljedično, to pak znači i manje poskupljenje za sve korisnike krčkog komunalca. Dosad je u krčki model gospodarenja otpadom uloženo 100-tinjak milijuna kuna, a sredstva su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, krčke jedinice lokalne samouprave i Komunalno društvo Ponikve.

nova reciklažna dvorišta

Velike planove imaju i u puno većoj od Krka Velikoj Gorici gdje sam Grad i tamošnje komunalno društvo VG Čistoća od prosinca 2018. godine provode projekt edukacije i informiranja ‘Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice’, sufinanciran u visini 60 posto sredstvima EU. Projekt je vrijedan gotovo dva milijuna kuna, a cilj mu je kroz ukupno 22 projektne aktivnosti, educirati i informirati sve skupine građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada ‘na kućnom pragu’ i putem reciklažnih dvorišta te ‘zelenih otoka’, kako bi se tako sakupljeni otpad mogao reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na ‘divljim’ odlagalištima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava.

U Velikoj Gorici imaju cilj odvojeno prikupiti minimalno 40 posto mase biootpada koji inače završi u miješanom komunalnom otpadu. Zato u Velikoj Gorici imaju mogućnost kućnog kompostiranja, dijele vrtne kompostere kućanstvima, zbog čega su i osmislili lako pamtljiv slogan: Ne vegetiraj – kompostiraj! Stigla im je i najava Fonda da će ubrzo stići i naručene kante za biootpad u sklopu projekta za sve stambene zgrade i obiteljske kuće na području grada.

Velik problem je građevni otpad koji nažalost završi na ‘divljim odlagalištima’, narušavajući prirodnu ravnotežu i ljepotu krajolika Velike Gorice i cijelog Turopolja. Gradska četvrt Kurilovec ima problem s čak 1000 kubika građevnog otpada na divljim deponijima, dok stanovnici Kobilića upozoravaju da nakon što se divlji deponiji očiste, već sutradan nailaze na nove. Problem bi moglo ublažiti novo reciklažno dvorište u Ulici Franje Boška Kirinčića u Kurilovcu, koje će se protezati na površini od oko 3000 m2, ali i novo Reciklažno dvorište građevnog otpada Mraclinska Dubrava, za koji je već ishođena građevinska dozvola, a u sklopu kojeg će se sakupljati i reciklirati građevni otpad te će se nakon recikliranja ponovno moći koristiti u gradnji.

Kako promjene u načinu gospodarenja otpadom nose i povećanje troškova odvoza, građani mogu očekivati i korekciju cijena komunalne usluge koja se na području grada Velike Gorice nije mijenjala od 2008. godine. Do sada je gotovo 12.000 korisnika dobilo posude za odvojeno sakupljanje otpada, a na javnim površinama nalaze se i novi kontejneri za staklo. S obzirom na više vrsta otpada u pripadajućim kantama, broj odvoza povećava se sa četiri na 11.