Po cijeni rada Hrvatska je među deset zemalja srednje i istoče Europe na četvrtom mjestu, iza Austrije, koja ima daleko najvišu cijenu rada u regiji, te Slovenije i Češke. Najnižu cijenu rada, deset puta nižu od Austrijanaca, imaju Bugari, pokazala je studija konzultantske kuće TPA Horwath o troškovima rada u regiji.

Napravili su je na temelju analize Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča ažurirajući je statističkim podacima za 2011. iz zemalja među kojima je i Hrvatska. Analiza je napravljena s ciljem usporedbe konkurentnosti unutar regije za prezentaciju potencijalnim investitorima, s obzirom na to da je cijena rada, u koju osim neto plaće ulaze sva socijalna davanja te porezi, jedan od glavnih kriterija za određivanje konkurentnosti za buduća ulaganja i poslovanje. Podaci Eurostata i nacionalnih statistika iz 2011., koje analitičari koriste, ujedno su najnoviji dostupni podaci koji mogu poslužiti za usporedbu. Pokazalo se tako da su, iako su tijekom 2011. porasli, troškovi rada po jedinici proizvoda u zemljama središnje i istočne Europe i dalje znatno niži nego u Austriji. Doduše, očekuje se da će u idućih nekoliko godina cijena rada u tim zemljama polako rasti, te će se postupno smanjiti razlika u konkurentnosti. Austrija s prosječnim iznosom svih davanja na plaće od 4299 eura mjesečno ima najvišu cijenu rada u regiji, a Bugari su s prosječnim davanjem od 426 eura na dnu  ljestvice. Na popisu deset zemalja regije Hrvatska se sa svojih 1250 eura ukupnih troškova mjesečnog rada stvrstala na četvrto mjesto, iza Austrije, Slovenije i Češke.

'Nije to presudno za ulaganja'
Iako smatra da Hrvatska treba sniziti cijenu rada, Krešimir Lipovšćak, partner u TPA Horwathu Hrvatska, ističe da to investitorima ne mora biti i presudan kriterij za donošenje odluke o ulaganju."Studija TPA Horwath grupe pokazala je da je nominalna stopa cijene rada u Hrvatskoj možda veća nego u regiji. No, u Hrvatskoj, barem u privatnom sektoru, ne postoje skriveni troškovi kao što su 13. i 14. plaća, a koji postoje u drugim zemljama regije poput Austrije i Slovačke. Također, produktivnost rada u Hrvatskoj je veća nego u nekim konkurentskim zemljama. Na posljetku, cijena rada nije jedini faktor privlačenja investicija, što pokazuje i primjer Austrije", kaže Lipovšćak. Stopa izravnih stranih ulaganja u 2011. godini najviše je porasla u Češkoj i Slovačkoj, koje su na vrhu ljestvice po cijeni rada, a od deset zemalja koje su ušle u analizu izravna strana ulaganja smanjena su samo u Hrvatskoj i Mađarskoj.Kako navode autori, Austrija znatno odskače od prosjeka regije, s obzirom na to da Slovenija koja slijedi mjesečno bilježi više nego dvostruko niže troškove rada. Sva davanja za plaću prosječnog Slovenca mjesečno iznose 1794 eura, što je tek 42 posto troškova koje ima Austrija. Troškovi rada jednog Austrijanca deset su puta viši od onih za Bugara.

U Slovačkoj najmanja davanja
Samo u Hrvatskoj prosječna je bruto plaća, izražena u eurima, blago pala (0,5 posto) i u 2011. iznosila je 1049 eura mjesečno. U svim drugim zemljama, dijelom zbog povećanja u nacionalnim valutama a dijelom zbog tečajnih razlika, bruto plaće u 2011. su rasle u odnosu na prethodnu godinu, u Sloveniji za dva posto, u Bugarskoj za čak 7,6 posto.Ukupna opterećenja na plaću, uključujući porez i davanja za zdravstveno osiguranje, gotovo se nisu mijenjala. Dodaci na plaću u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj kreću se oko 34 posto bruto plaće, iako se u Mađarskoj primjećuju naznake pada fiskalnog opterećenja plaća. Slovačka i dalje ostaje zemlja s najnižim fiskalnim opterećenjima plaća (22,9 posto), također s tendencijom pada.Zahvaljujući aprecijaciji valuta u odnosu na euro u nekim zemljama, te djelomičnom povećanju poreznog opterećenja, mjereno u eurima, paritet kupovne moći u 2011. nije se značajno mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. U Rumunjskoj su tako neto plaće pale 0,4 posto, u Slovačkoj 1,7 posto, no u svim drugim zemljama one su porasle, uključujući i Hrvatsku, čija je prosječna neto plaća u 2011. porasla za 1,1 posto.

Hrvatski imperativ veća zaposlenost
Austrija i Mađarska imaju daleko najviše troškove rada u regiji, budući da tamo radnici na račun dobivaju samo polovicu iznosa koji njihovi poslodavci uplaćuju svaki mjesec. Analitičari napominju da su Slovenija i Hrvatska u 2011. neznatno snizile cijenu rada, s tim da je Slovenija iz bruto plaće na razna davanja izdvajala 45 posto, a hrvatski poslodavci za poreze i doprinose uplaćivali su 40,9 posto. Rumunjska je znatno srezala troškove rada, smanjivši opterećenja na 42 posto plaće, a u Srbiji (38 posto) i Poljskoj (36,3 posto) u posljednjih je deset godina cijena rada također pala unatoč blagom rastu poreznog opterećenja. I u ovom slučaju Bugari su na dnu ljestvice: njihovi radnici na račun dobiju 76 posto novca koji uplaćuju poslodavci, zahvaljujući smanjenju socijalnih davanja na koje se odlučila bugarska vlada. Kad je posrijedi buduća politika cijene rada, autori analize napominju da regija nema jedinstvena recepta, jer neke zemlje poput Češke i Mađarske planiraju povećati poreze, dok ostale zastupaju ili stagnaciju ili smanjenje. Tu se ubraja Hrvatska, koja je prošle godine smanjila doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto, a najavljuje se da bi se ta stopa mogla spustiti do 10 posto. Uz napomenu da je kriza smanjila neto cijenu rada u Hrvatskoj, Lipovšćak ističe da je teško raditi prognoze daljnjih kretanja, pogotovo s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. "S obzirom na trenutačnu situaciju u EU i Hrvatskoj, ne može se sa sigurnošću reći koji će biti trendovi u ovoj i 2014. godini. Teret poreza i doprinosa na plaću i iz plaće trebao bi se znatnije smanjiti da bi se povećala zaposlenost, ali te je mjere potrebno poduzeti u sklopu opsežnijih izmjena Zakona o radu i drugih gospodarskih mjera", ističe Krešimir Lipovšćak.

Učinak povećanja PDV-a
Zbog svih navedenih razloga, troškovi rada po jedinici proizvoda znatno su viši u Austriji nego u ostatku regije. Doduše, napomiju autori, oni su porasli i u većini zemalja koje su zbog krize povećale porez na dodanu vrijednost (PDV), automatski smanjivši konkurentnost u odnosu na Austriju. PDV je povećala i Hrvatska sa 23 na 25 posto, doduše, tek prošle godine, koja nije bila predmet analize. Analitičari očekuju da će cijena rada po jedinici proizvoda rasti i u idućim godinama u svim zemljama regije osim u Srbiji.

Financijaši i osiguravatelji

U Rumunjskoj zarađuju 133 posto više od prosjeka

U cijeloj regiji dva se sektora dramatično ističu po znatno višim plaćama od prosjeka: financije i osiguranja. U Austriji zaposleni u financijskom i osiguravateljskom sektoru zarađuju 56 posto više od nacionalnog prosjeka, u Hrvatskoj je ta razlika još izraženija i iznosi 59 posto, a rekorderi kad je posrijedi ovaj jaz svakako su Rumunji, čiji financijaši i osiguravatelji zarađuju 133 posto više od prosjeka ostalih profesija.