Radnici s najnižim primanjima neće osjetiti najavljeno porezno rasterećenje jer, koliko god to njima zvučalo nerealno ili nepošteno, oni uglavnom i ne plaćaju porez na dohodak, piše Večernji list.
Kad se od nižih primanja izuzmu olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji te osobni odbitak, rezultat je da približno pola milijuna radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili je on simboličnih par kuna. Zato u vlasti i spominju 'srednji sloj', ljude s prosječnim primanjima i iznad njih jer oni snose najveći porezni teret pa im smanjenje poreza na plaće može podebljati novčanike za stotinjak i više kuna.
Stabilizacija osobne potrošnje dogodit će se kad Hrvatska vrati 200.000 izgubljenih radnih mjesta. U prethodnom je desetljeću za to trebalo četiri godine uz prosječne stope rasta oko 4%. Na dulji rok, te su nam stope nedostupne pa se naš prirodni rast procjenjuje na 1,5-2%, a to onda znači i sporije otvaranje radnih mjesta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu