Iako je direktiva Europske unije o označavanju sastava hrane i pića koje konzumiramo, posebice njihove energetske vrijednosti, stupila na snagu još 2011., a djelomično s odgodom 2014., i dalje postoji problem s alkoholnim pićima. 

Razni interesi
Zbog neslaganja u Europskoj komisiji kako označavati mještovine alkoholnih pića i onih bezalkoholnih te sokova (npr. radlere, koktel likere i sl.) primjena direktive na alkoholna pića odgođena je do daljnijega. Jasna Čačić, predsjednica Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH), ističe kako se tvrtke članice te udruge striktno drže EU Direktive 1169. iz 2011.

"Tu je riječ o vrlo širokoj kategoriji pića koja se razlikuje po mnogo satvari i teško je to sve svesti pod jedan nazivnik. Mislim da je to i razlog zašto se ni u Europskoj komisiji ne mogu još dogovoriti o reguliranju te problematike", kaže Čačić. Dodaje da je neupitno da potrošači imaju pravo znati sve o sastojcima koji se nalaze u njihovoj hrani i piću, no mora se, navodi predsjednica GIUPP-a, voditi i briga o troškovima koje će zbog česte izmjene pravila imati tvrtke s izradom svoje ambalaže. Tina Puhalo Grladinović, voditeljica korporativnih komunikacija u Zagrebačkoj pivovari, kaže kako oni na etiketama deklariraju ono što nalaže hrvatski zakon, a to su alergeni i postotak alkohola.

"S obzirom na to da se neka naša piva izvoze i u Bosnu i Hercegovinu, deklariramo i količinu ekstrakta u osnovnoj sladovini, što nalaže bosanskohercegovačka regulativa", navodi Puhalo Grladinović. U Europskoj udruzi za zaštitu potrošača BEUC ističu kako je riječ o apsurdnoj situaciji da možete doznati sve o sastojcima koji se nalaze u mlijeku, ali ne i o onima u pivu ili viskiju. "Malo potrošača u svijetu svjesno je toga da u pola litre piva sa standardnih 5% alkohola ima oko 220 kalorija, odnosno koliko i standardna čokolada", ističu u BEUC-u.

Sporost Europske komisije kritiziraju i u europskoj pivarskoj udruzi Brewers of Europe, u kojoj ističu da su frustrirani što Komisija ne želi omogućiti da potrošači mogu vidjeti i sami procijeniti koje sastojke u svojim pićima žele, a koje ne žele koristiti. Europska udruga proizvođača žestokih alkoholnih pića SpiritsEurope smatra da ne treba potrošače držati u zabludi isticanjem sastojaka i energetske vrijednosti za propisanih 100 mililitara, nego da bi to trebalo raditi po dnevno preporučenoj dozi, a to ističu i u Badelu 1862. 

Badel: Prilagodit ćemo se 
"Preporučene mjerne jedinice za jaka alkoholna pića, pa i vina, doista su specifične u odnosu na druge proizvode. Pratimo problematiku i na etiketama navodimo sve elemente sukladno aktualnim propisima. Ako EU promijeni propisane elemente za obilježavanje na etiketama, prilagodit ćemo se", kaže Sanja Kunić, dirketorica marketinga i inovacija u Badelu 1962. Proizvođači vina također ističu da je riječ o kompleksnoj materiji kojoj treba pristupiti oprezno. Vinari dolaze iz raznih podneblja i uglavnom su posrijedi manji proizvođači te njihovo vino nema jedinstvenu energetsku ili drugu vrijednost. Stoga bi, smatraju vinari, takva norma donijela veliku birokratsku zbrku u taj sektor.