Klima uređaj za slučaj nuklearne katastrofe, nova vrsta betona za 3D printanje zgrada, sustav za upravljanje osobnim podacima kakav trebaju Facebook i Google, “zeleni” sustav za upravljanje dizalima, medicinsko-dijagnostički uređaj za otkrivanje neurorazvojnih problema beba, sustav za open-banking nadzor transakcija, pekarski aditivi na bazi mikroalgi i funkcionalna hrana za pčele kojoj je cilj da spriječi njihovo izumiranje, među 23 su inovativna proizvoda koja će u iduće dvije do tri godine u Hrvatskoj razvijati lokalne tvrtke kroz suradnju s domaćim fakultetima.

U to će hrvatske male i srednje tvrtke investirati više od četvrt milijarde kuna. Ministarstvo gospodarstva u utorak je potvrdilo da su kroz posljednji krug IRI2 natječaja ta poduzeća uspjela većinu tih investicija, čak 161 milijun kuna, povući kao bespovratna sredstava iz EU fondova.

Ministar Darko Horvat kaže da će ukupno IRI2 biti težak 989,5 milijun kuna te da do kraja godine planira provesti i IRI3 natječaj kako bi se ovakva ulaganja u R&D nastavila. Treba uzeti u obzir da su krajem tjedna parlamentarni izbori i da će njihov rasplet odlučiti hoće li Hrvatska ove godine dostići zacrtanih 1,4 posto ulaganja u R&D u BDP-u baš na taj način.

“Početak ovih projekata predstavlja novi val investicija koje su nam u ovim okolnostima prijeko potrebne kako bismo se što prije vratili na stope rasta i oporavka, i to kroz ulaganja u R&D kroz suradnju gospodarstva i znanosti”, kaže Horvat.

Najveće ulaganje u ovom krugu natječaja najavila je tvrtka Poslovna inteligencija iz Zagreba koja razvija sustav za upravljanje osobnim podacima. Poduzeće ide u R&D investiciju od 22,9 milijuna kuna od čega je 14,6 milijuna povuklo bespovratno.

Cilj je tri godine po završetku projekta prihod povećati za 51,9 posto.Marijan Bračić, direktor odjela za privatnost podataka u Poslovnoj inteligenciji kaže da će digitalnu platformu, koju će razvijati s FER-om, plasirati na tržišta Europe, SAD-a i svijeta te naglašava da za primarne korisnike ipak ne vidi Facebook i Google.

“Mi rješavamo regulatorno usklađivanje po pitanju upravljanja osobnim podacima po čemu smo jedinstveni na svijetu i smatram da ćemo najviše interesa pobuditi u bankarstvu, telekomunikacijama i trgovini gdje je interes za usklađivanje s GDPR-om i sličnim regulativama vrlo velik”, kaže Bračić.

Drugi najveći R&D projekt iz ovog kruga je klima uređaj za slučaj nuklearne katastrofe vrijedan 20,5 milijuna kuna. Zagrebačka tvrtka Šela proizvodnja od toga je 13,6 milijuna kuna povukla bespovratno iz EU fondova. Na projektu će surađivati s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Nikola Ivanjko, voditelj odjela tehnologije u tvrtki nije želio detaljnije komentirati ni primjene ni tehnologiju koju će razvijati.

“Vlasnik tvrtke godinama ima ideju napraviti uređaj veličine klima uređaja koji bi u slučaju kontaminacije davao kvalitetan zrak, a njegova bi primjena bila vrlo široka”, kaže Ivanjko.

Treći najveći R&D projekt iz ovog kruga je razvoj pametnog sustava za upravljanje dizalima na kojem u suradnji s FER-om i tvrtkom Diologic radi zagrebački MLC Electronic. MLC će u razvoj uložiti 17,9 milijuna kuna od čega je 11,5 milijuna kuna bespovratno.

Boško Mrković, voditelj istraživanja MLC Electronica kaže da već dva desetljeća sami proizvode više-manje sve dijelove dizala, osim središnjeg upravljačkog djela, tzv. frekvencijskog pretvarača za glavni motor, u čemu će im pomoći FER.