Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić potpisuje priopćenje poslano medijima, a u kojem stoji da se broj radnih mjesta u djelatnosti trgovine svakodnevno sve više smanjuje.

U posljednjih nekoliko godina (2008.-2012.) izgubljeno je oko 45.000 radnih mjesta, stoji u priopćenju koje u nastavku prenosimo u cijelosti i bez izmjena: 

Ništa se nije promijenilo na bolje. I dalje je  kriza opravdanje za neproduljivanje ugovora o radu, dok se na  prodavače „starije dobi“ gleda kao teret, te ih se „nagovara“na odlazak u  prijevremene mirovine, ili im se  uručuju otkazi zbog gospodarskih razloga. Poslodavci i dalje tvrde kako je radnika previše, kako nisu dovoljno iskorišteni i kako se može očekivati i dalji trend smanjenja zaposlenih. Istovremeno, trgovine rade sve duže, s istim brojem zaposlenih.

Prodavači koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više poslova, novozaposleni rade uglavnom s ugovorima na određeno vrijeme, učestali je neplaćeni  prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom i to vrlo često bez povećanog plaćanja i nažalost bez prava na dan tjednog odmora. Dnevni odmori su česti neostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, a bolovanja za radnike dodatni luksuz.

Radnici su iscrpljeni , kronično umorni i ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje, takvim radom.

Zloupotrebe  prekovremenog rada su svakodnevne i postaju normalna situacija, neplaćeni rad je postao „bolji od burze“, i tako svaki radnik pokloni svom poslodavcu  dio svoje godišnje zarade. Državni inspektorat ta nezakonita postupanja poslodavaca ne sankcionira, jer pri nadzoru radnici zbog straha od gubitka posla izjavljuju da je njihov rad uredno plaćen, da ne rade prekovremeno, ili da su ostali dobrovoljno na radnom mjestu. Vjerujemo da će fiskalizacija biti od koristi i za kontrolu radnog vremena svakog radnika na blagajni.

Stvarnost je da radnici rade na opisani način, a Vlada RH još razmišlja o tome kako će ispuniti dano obećanje o funkcioniranju pravne države, o osiguranju isplate zarađenog, o zaštiti dostojanstva rada i radnika,  sukladno aktima koji postoje ili koje treba još donijeti.

Plaća za  mjesečnu satnicu u trgovini, koje je prosječno veća od prosječne mjesečne satnice, za oko 10 posto, u neto iznosi i 3.066,00 kuna, što je 23 posto  manje od službenog prosjeka u djelatnosti trgovine na malo. Ta plaća nije dostatna, za pokrivanje niti 50 posto minimalnih troškova života po izračunu sindikalne košarice SSSH.

 Plaće radnica zaostaju za plaćama radnika u djelatnosti trgovine 18 posto.

Tu nije kraj problemima trgovaca, jer poslodavci koriste novi Zakon o radu, otkazuju kolektivne ugovore,  iniciraju izmjene i dopune važećih kolektivnih ugovora, dok u pregovorima vrše sve veći pritisak na sindikat da pristane na smanjenje ugovorenih materijalnih prava. U trgovačkim društvima gdje nema kolektivnog ugovora, poslodavci jednostrano smanjuju i/ili ukidaju stimulativni dio plaće, smanjuju plaće u rasponu od 5 do 15 posto pa i do 30 posto, smanjuju naknadu troška prijevoza, ne isplaćuju jubilarne nagrade i ostale prigodne nagrade.

Stanje je teže nego prošle godine, pa pozivamo Vladu RH da odmah pristupi poduzimanju konkretnih mjera stvaranjem potpunog zakonskog okvira za sektor trgovine i osigura primjenu postojećih propisa, što bi doprinijelo poboljšanju položaja radnika u trgovini, čime bi bilo vraćeno dostojanstvo radnicima. Tražimo da radnici u trgovini budu jednaki u primjeni Zakona o blagdanima i neradnim danima i međunarodnih ugovora, koje je Republika Hrvatske sklopila.

Smatramo da radnici u trgovini imaju pravo tražiti vladavinu prava i poštenu plaću za pošteni rad!