Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić najavio je da su pred Hrvatskom tri mjeseca u kojima se mora uskladiti Zakon o radu s Europskom unijom (EU) i europskim radničkim vijećima, te kako će u tome razdoblju mjerodavno ministarstvo iskoristiti mogućnost da se Zakon o radu promijeni u onim dijelovima o kojima se može postići dogovor.

Gostujući u jučerašnjem Dnevniku HTV-a, ministar Mrsić naglasio je kako su rad od kuće, rad na izdvojenom mjestu, virtualno radno mjesto te prekovremeni rad – oni dijelovi zakonskih promjena oko kojih se možemo dogovoriti. Dodao je kako će mjerodavno ministarstvo u ta tri mjeseca iskoristiti i mogućnost da počne razgovarati sa socijalnim partnerima o promjena na razini ugovora o radu. Pri tomu, objasnio je Mrsić, pokušat ćemo postići konsenzus sa socijalnim partnerima. Podsjetio je kako Ministarstvo želi da za stol o tim pitanjima zajedno sjednu i sindikati i poslodavci te probaju postići dogovor.

Ako se sindikati i poslodavci ne uspiju dogovoriti Vlada će to preuzeti na sebe i donijeti zakonska rješenja, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava. Kad je pak riječ o mirovinama, a posebice u kontekstu mogućnosti dolaska Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) u Hrvatsku, Mrsić je rekao kako misli da "MMF nije bauk", a što se tiče samih mirovina, misli "da nam ovu godinu MMF neće trebati ako se svi dogovorimo, skupimo glave i krenemo u reforme koje sljedeće godine moramo napraviti, a trebali smo ih napraviti 2008. godine".

Ministar Mrsić je podsjetio kako je Vlada već rekla da se stabilizacija države i proračuna neće graditi na mirovinama koje će se isplaćivati na vrijeme te će se usklađivati sa socijalnim partnerima – s udrugama umirovljenika s kojima će mjerodavno ministarstvo sutra potpisati sporazum . "Razgovarat ćemo o načinu usklađivanja mirovina i nećemo graditi stabilizaciju proračuna na mirovinama koje su i onako male", izjavio je Mrsić. U vezi sa zakonskim promjenama rekao je da se one moraju napraviti i na području kolektivnih ugovora jer je, smatra, dosta rigidnosti vezano uz kolektivne ugovore. Napomenuo je kako je Ministarstvo dva tjedna prije no što je Hrvatskoj pao kreditni rejting, počelo konzultacije sa socijalnim partnerima te izvijestio da su ovaj tjedan te konzultacije intenzivne.

Kada se, pak, govori o kolektivnim ugovorima u dijelu koji se odnosi na otpuštanje radnika, Mrsić je spomenuo da je tu jedan od mehanizama jedinstveni ugovor o radu s fondom otpremnina. Po tom jedinstvenom ugovoru poslodavcu će biti manje isplativo otpustiti onoga tko ima duži radni staž, a i oni koji imaju manje radnoga staža dobit će dio otpremnine koji će onda moći upotrijebiti za nešto drugo.

Ministar smatra kako je privilegij rad u javnim službama jer je plaća sigurna i stiže na vrijeme, pa zato, kazao je, plaće u tome sektoru moraju biti nešto niže od realnoga sektora. Najavio je da u javnome sektoru slijedi 'provjetravanje', odnosno da treba zaposliti puno mladih visokoobrazovanih ljudi koji će odgovoriti izazovima EU-a, te da javna poduzeća trebaju provesti restrukturiranje tako da posluju ili s pozitivnom nulom ili s dijelom profita.

Istaknuo je kako će restrukturiranje javnih poduzeća dovesti do smanjenja broja zaposlenih. Na pitanje novinara postoje li projekcije o tomu koliko će biti to smanjenje, Mrsić je kazao da će planove restrukturiranja donijeti mjerodavni ministri sa svojim socijalnim partnerima – sindikatima, a ti će planovi biti podržani sa socijalnim mjerama i stimulativnim otpremninama, odnosno bit će zadržan socijalni element.