Uz manje preinake koje su nakon javnog savjetovanja ugrađene u prvotni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu, niz novih zakonskih rješenja uskoro će pred sabornike.

Vlada je jučer usvojila prijedlog zakonskih izmjena i dopuna koje bi na snagu trebale stupiti s početkom iduće godine, uz iznimku odredaba vezanih uz rad putem digitalnih platformi kao jedan od novih oblika rada, za koje je početak primjene predviđen za 2024.

S obzirom na raširenost prakse rada na određeno vrijeme, jedna od važnijih promjena od siječnja odnosi se upravo na to područje.

Kako od kuće?
Radi sprječavanja neopravdanog uzastopnog sklapanja takvih ugovora, za njih se uvodi ograničenje na najduže tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora, istaknuo je resorni ministar Marin Piletić. Izmjenama zakona propisuje se i obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu te njezine isplate na transakcijski račun radnika.

Promjene slijede i i u reguliranju dodatnog rada za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvog rada. Uvodi se usto novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju i rad na neodređeđeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Piletić je, uz ostalo, apostrofirao kako se potpunije uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, odnosno rad od kuće i/li rad na daljinu. Isto tako, određene kategoriije radnika, u prvom redu roditelji djece do osam godina života, dobivaju dodatnu zaštitu u pogledu nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Zaposlenici će pak za pružanje osobne skrbi za člana obitelji ili kućanstva od iduće godine imati pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje, a jedan dan s posla će moći izostati i na ime hitnih obiteljskih razloga.

Među ostalim, predložene promjene predviđaju i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju pravo na starosnu mirovinu sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika, objašnjava ministar.

Konačno, od iduće godine članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime će moći za sebe ugovoriti određena povoljnija materijalna prava u odnosu na nečlanove sindikata.

Inače, tijekom javnog savjetovanja o prijedlogu izmjena i dopuna ZOR-a pristigla je naplavina od čak 774 komentara, uz opće opaske kako je tajming e-savjetovanja – usred sezone godišnjih odmora – bio neprimjeren.

Najveći broj iznesenih primjedaba i očitovanja odnosio se na rad na neodređeno vrijeme, dopunski rad te rad koji se obavlja na izvojenom mjestu, tj. od kuće ili na daljinu, posebice vezano uz naknade troškova radnicima.

Kritike poslodavaca
Iako općenito većina komentara ili nije prihvaćena ili je samo primljena na znanje, neki su prijedlozi ipak prihvaćeni.

Tako su u vezi s radom na određeno vrijeme predložene odredbe dopunjene u dijelu koji se odnosi na definiranje objektivnih razloga te propisivanje iznimaka, i to tako da se vežu samo uz najduže razdoblje, a ne i uz broj ugovora, a usto su brisane i iznimke vezane uz rad stranih državljana.

A iako su iz redova poslodavaca neke promjene ZOR-a pozdravljene, već za e-savjetovanja iz HUP-a su pozivali Vladu i Ministarstvo da se umjesto “pokušaja interventnog rješavanja stvari, pa i na štetu onima koje bi zakon trebao štititi” pokrene proces izrade posve novog, suvremenog ZOR-a.

No, izmjene ZOR-a, kao i one Zakona o sprečavanju neprijavljenog rada, vezane su, uz ostalo, i na rokove izvršenja pojedinih ciljeva postavljenih NPOO-om, pa za Vladu potpuno novi ZOR očito nije opcija.