Dok za jesen u Vladi pripremaju stroža pravila načina izbora predsjednika uprava i članova nadzornih odbora državnih tvrtki, za jednu od institucija koja upravlja državnim portfeljem i treba provoditi ta pravila Vlada i nakon godinu dana od osnutka još nije imenovala ravnatelja.

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) vodi, naime, vršitelj dužnosti ravnatelja Milan Dejanović. Njega je prošle godine u kolovozu Vlada imenovala na tu dužnost sa zadatkom organizacijskog ustroja CERP-a, upisa u sudski registar i pripreme temeljnih dokumenata za početak rada institucije. Sam Dejanović nakon preuzimanja dužnosti isticao je kao jedan od prvih svojih zadataka pripremu javnog natječaja za ravnatelja CERP-a, no on do danas nije raspisan.

Formalno je taj natječaj trebalo raspisati Upravno vijeće CERP-a, tijelo koje čini devet članova, uglavnom resornih ministara iz Vlade, predstavnici sindikata i poslodavaca, a predsjedavajući u tom tijelu je Mladen Pejnović, čelni čovjek Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Da apsurd bude veći, upravo DUUDI Vladi i treba idući mjesec u okviru plana provedbe specifičnih preporuka Europske komisije Hrvatskoj predložiti nove mjere kojima će se osigurati transparentnije i odgovornije upravljanje državnim poduzećima, te uredbu o uvjetima za predlaganje predsjednika uprava i NO-a, uključujući i provedbu javnih natječaja i angažman headhunting agencija za njihov izbor. Pravnici pojašnjavaju kako prema zakonu o ustanovama, osnivač, u ovom slučaju Vlada RH, imenuje privremenog ravnatelja koji obavlja pripreme za početak rada ustanove, no kao što i sam naziv kaže, to je privremeno rješenje.

Centar za restrukturiranje godinu dana vodi privremeni ravnatelj

Natječaj se po zakonu treba raspisati odmah nakon osnivanja, a tek u slučaju da se na njega nitko ne javi, imenuje se v.d. ravnatelja, i to najdulje do godinu dana. Na upit o razlozima zbog kojih je u CERP-u na čelnoj poziciji i dalje privremeni ravnatelj, iz DUUDI-ja pojašnjavaju kako se upravljanje CERP-om odvija po zakonu o upravljanju državnom imovinom, a na v. d. ravnatelja odgovarajuće se, dodaju, primjenjuju odredbe o ravnatelju Centra. “Pošto su prioritetno odrađene sve potrebne radnje vezane uz utemeljenje Centra te nakon što se riješe i ostale aktivnosti i zadaci koji zahtijevaju hitnost i kontinuitet, tijekom razdoblja koje slijedi bit će raspisan natječaj za ravnatelja Centra”, poručuju iz DUUDI-ja.

Iz vladinih krugova neslužbeno su odugovlačenje s natječajem za čelnika CERP-a povezivali sa zadovoljstvom u Banskim dvorima Dejanovićevim radom, koji, navodno, nije zainteresiran za ravnateljski mandat jer želi u mirovinu, za što ispunjava uvjete. Dejanović, inače, u sustavu upravljanja imovinom države ima dugo iskustvo: još početkom 90-ih ustrojio je Agenciju za restrukturiranje i razvoj, iz koje je nekoliko godina kasnije iznikao Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), iz kojeg, pak, za mandata prethodne vlade nastaje Agencija za upravljanje državnom imovinom, a čiji je CERP današnji pravni sljednik. Godinama se, a naročito nakon devedesetih i općeg nezadovoljstva radom HFP-a, najavljivalo i pripremalo ozbiljne promjene u načinu upravljanja imovinom države, no i dalje se zapravo nije daleko odmaklo. Javnost nema puno uvida u to što radi CERP, pa ni DUUDI kao središnje tijelo raspolaganja imovinom RH. O CERP-u se tek povremeno čuje sa sjednica Vlade, kada joj se odobrava raspisivanje natječaja za veće tvrtke iz portfelja, primjerice za Croatia airlines, ili kada mu Vlada odobrava kreditno zaduženje, poput primjerice onog spornog i Državnoj reviziji, kojim je CERP od Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte otkupio 26 posto dionica Janafa.

No, sjednice upravnih tijela zatvorene su za javnost, iz registra imovine, koji je glavna novina u sustavu upravljanja imovinom, zapravo se ne može puno saznati o stanju u tvrtkama i nekretninama, o zaključenim ugovorima i njihovoj provedbi. Na internetskim stranicama objavljuju se tek natječaji za prodaju dionica i udjela u poduzećima, odnosno za prodaju ili zakup nekretnina iz portfelja. No, tko se sve natječe i kakve se ponude razmatra, između kojih opcija se bira, javnost ne dobiva informacije. CERP je od ustroja, primjerice, oglasio desetak javnih natječaja za prodaju dionica i udjela u tvrtkama iz njegovog portfelja, a prema objavljenim podacima na internetskim stranicama, uspio je prodati tek nekoliko manjinskih udjela za koje je ukupno postigao cijenu nešto veću od pet milijuna kuna. S druge strane, CERP je preuzeo sve obveze bivših institucija HFP-a i AUDIO-a, kao i pravne sporove, a pod njegovom su odgovornošću uglavnom tvrtke koje nisu od strateškog interesa za državu i u kojima ona pretežito ima manjinske udjele, a značajan dio portfelja su tvrtke u teškoćama. Ravnatelj CERP-a vodi zapravo onaj manje atraktivni dio kolača državne imovine, i to u pravilu uz odobrenje Upravnog vijeća, no može i samostalno odlučivati o imovini u visini do milijun kuna.