U nizu inicijativa s kojima ovih dana računovodstveni djelatnici zasipaju Ministarstvo financija, zanimljivo, po jedinstvenom karakteru, gotovo fenomenu za ovu važnu profesiju koji još uvijek čeka odgovor ministra financija Zdravka Marića, ističe se jedan zahtjev.

To je apel svih računovođa, čiji je cilj kako toj djelatnosti, pod pritiskom velikog tereta novog posla u uvjetima novih mjera zbog ‘korona krize’, olakšati uvjete rada.

Ključan pritom je njihov zahtjev za odgodom predaje financijskih izvještaja za 2019. ili kako dio struke navodi, produljenjem rokova što su druge članice EU već učinile uljučujući Sloveniju i Italiju, ali i Poljsku.

U Hrvatskoj, unatoč činjenici da postoji između 25 i 30 tisuća računovođa, dok djeluje nekoliko tisuća računovodstvenih tvrtki, ove se brojke u svjetlu novih okolnosti danas pokazuju kao ‘kap u moru’ naspram eksponencijalnog povećanja količine novoga posla. Stoga se čini da nikad jedinstvenija profesija po pitanju uvjeta rada nego li u jeku nove krize, dovodi do još jednog potencijalnog učinka.

Kako svi njezini pripadnici, samostalno ili preko udruženja, potpisuju navedeni zahtjev, ako on ne bi bio usvojen, odgovorit će s prosvjedima.

Glavni urednik RRiF-a Vladimir Brkanić kaže da je ministru financija osobno uputio zahtjev da se rok prolongira s 30. travnja na 30. rujna, a ne bude li odluka pozitivna najavljuje prosvjede u elektroničkom obliku i u skladu s uputama koje vrijede za koronavirus.

Zahtjev za odgodom uputio je zbog niza poteškoća u radu, po uzoru na druge zemlje, i predsjednik Udruženja računovođa pri HGK Davor Brkić. Rezimirajući ova iskustva, revizorica Dubravka Kopun naglašava da u novoj situaciji svakako nije primarni fokus računovođa na financijskim izvještajima.

“Računovođe su usred golemog angažmana koji se tiče ostvarivanja državnih potpora za sufinanciranje troškova minimalne place kod velikog broja poduzetnika, zatim analize likvidnosti poduzeća radi ostvarivanja kredita, potom izrade obrazaca za odgodu poreznih davanja”, navodi Kopun dodajući da se tromjesečni financijski izvještaji za prvi kvartal (izvan)proračunskih korisnika, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgađaju do daljnjega.

“Veliki je problem što se velik broj računovođa bavi interventnim mjerama. Računovođe izrađuju izvještaje o padu prihoda i broju zaposlenika, a trebaju obračunati razmjerni dio potpore za plaću za ožujak. Pritom se ne zna kojom dinamikom će to rješavati HZZ čije se upute mijenjaju, zbog čega mnogi još uvijek ne znaju pod kojim pravilima se sve može ostvariti, ali i kako će računovodstvo dati isplatnu listu koju radnik ne može potpisati jer je dislociran i slično.

Usto, do 20. u mjesecu moraju obračunavati PDV, a do kraja mjeseca obaviti plaćanja za porezna davanja”, kaže Brkanić, napominjući da svi računovodstveni djelatnici ne mogu raditi od kuće, odnosno dio ih mora dolaziti u smanjenom broju u urede gdje je organiziran smjenski rad u sigurnim sanitarnim uvjetima.

No, razloge koji bili protiv usvajanja ove mjere, zasad izražene kroz prošlotjedno očitovanje ministra Marića koji je istaknuo da odgoda predaje financijskih izvještaja može zadavati probleme bankarskom sektoru u pogledu odobravanja kredita poduzetnicima – zbog toga se u Marićevom resoru još analiziraju efekti donošenja ovakve odluke, naši sugovornici smatraju prihvatljivima.

Iskustvo iz krize od prije 10-tak godina naučilo nas je, podsjeća Kopun, da fokus prilikom odobravanja kredita u kriznim situacijama nije baš bio na analizi posljednjih dostupnih financijskih izvještaja

Ključni su COVID-19 rizici

“Usto, na dan izrade financijskih izvještaja 31. prosinca 2019. nisu postojali COVID-19 rizici, zbog čega je cjelokupna svjetska računovodstvena profesija unificirana u stavu da se trebaju objaviti COVID-19 rizici i efekti isključivo kao događaji nakon izvještajnog razdoblja.

Pod pretpostavkom duljeg trajanja ove pandemije, fokus će bankarskog sektora vjerojatno biti na novonastalim činjenicama, kao i strukturi potraživanja od kupaca, vrsti zaliha, obvezama i ugovorima s dobavljačima, eventualnoj imovini koja se može brzo unovčiti i slično”, navodi Kopun.

“Slovenija je već produžila rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. godinu. Za isto ne postoji nijedan razlog zašto Hrvatska ne bi učinila, a nikako to nisu banke koje pored informacija iz izvješća generalno imaju uvid u likvidnost svih svojih klijenata.

U ovoj krizi u drugi plan dolaze prošlogodišnji rezultati poslovanja, odnosno banke trebaju utvrditi kome nema spasa i takvog neće kreditirati, dok će odobriti kredite za one poduzetnike za čije poslovanje procjene da i dalje postoji tržište i perspektiva, što je zapravo isto u njihovom interesu.”, kaže Brkanić.

Za američki model

Zaključno, u Hrvatskoj bi prema našim sugovornicima trebalo posegnuti za novim rješenjem dijela saveznih država SAD-a koje su računovodstvene i administrativne djelatnike proglasile ključnom radnom snagom, kao što je to i medicinsko osoblje, od kojega se očekuje da redovno obavlja svoje aktivnosti za vrijeme trajanja ograničenja kretanja.

“Posebice se ključnom aktivnošću smatra usluga obračuna plaća. Svakako bi bilo dobro da se i računovodstvena profesija proglasi ključnom radnom snagom i u RH”, ističe Dubravka Kopun.

Kako poručuje Brkanić, uvijek su računovođe neprimjetni, ali važni djelatnici za poslovni život tvrtke koji djeluju u pozadini, međutim u “kriznim situacijama oni postaju prvi ljudi u svakom poduzeću jer bez njih posao staje”.