Prosječna mjesečna neto plaća, a posljednji dostupni podaci odnose se na one isplaćene za veljaču, iznosila je 7038 kuna, dok je u bruto iznosu prosjek bio 9467 kuna.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na mjesec prije prosječna je neto plaća nominalno porasla 0,8 posto, a u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine u prosjeku je veća 3,7 posto ili gotovo 250 kuna.

Međutim, kako su na raspoloživi dohodak posljednjih nekoliko godina nemalo utjecali i neoporezivi primici koji su s lanjskim izbijanjem krize gotovo presušili, i međugodišnje usporedbe prosječnih neto plaća uvećanih za te primitke daju ponešto drukčiju sliku.

Prema podacima za veljaču ove godine, oni zaposleni kojima je uz samu plaću isplaćen i neoporezivi primitak u prosjeku su dobili 633 kune, ali takvih u odnosu na ukupan broj zaposlenih kojima je isplaćena plaća bilo veoma malo pa prosječan neoporezivi primitak ispada samo šest kuna.

Usporedbe radi, godinu dana prije (neposredno prije pandemijskog šoka) oni kojima su poslodavci isplatili neoporezive primitke u prosjeku su oni iznosili 893 kune, a kako je takvih bilo razmjerno mnogo, na razini ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama u prosjeku je povrh “osnovne” plaće isplaćeno 313 kuna.

Dakle, unatoč rastu prosječne plaće raspoloživi dohodak zaposlenih je, računaju li se i prosječni iznosi neoporezive naknade, zapravo smanjen za 1,7 posto u odnosu na isplate za lanjsku veljaču.

Od rijetkih pravnih osoba koje su svojim zaposlenima isplaćivale neoporezive primitke, najveći prosječni iznosi zabilježeni su u djelatnostima zdravstvene zaštite i pružanja smještaja i usluživanja hrane i pića (1517 odnosno 1366 kuna).

Godinu dana prije najizdašnije neoporezive naknade isplaćivane su u djelatnosti poslovanja nekretninama (prosječno više od 3000 kuna), a u niz djelatnosti one su se kretale oko tisuću kuna.