Poduzetnici bi od sljedeće godine trebali dobiti pristup Nacionalnom identifikacijskom i autentifikacijskom sustavu (NIAS).

Sustav koji upravlja elektroničkim identitetima u nacionalnom sustavu autentifikacije trenutno, naime, mogu koristiti jedino tijela javne i državne uprave. No, donošenjem novog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koji je u izradi i trebao bi biti donesen do kraja godine, to bi se trebalo promijeniti, a sustav već 2024. otvoriti i privatnom sektoru.

Najavio je to Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva na nedavnom događanju AmChama.

NIAS kao poticaj
“To znači da će građani koristeći NIAS-ove vjerodajnice moći pristupati i drugim sustavima, odnosno da će građani s identitetom u sustavu e-Građani (elektronički identitet) moći koristiti i one usluge koje ne pružaju samo državna tijela već i gospodarski sektor”, ističe Gršić.

Andrej Steven Horvat, direktor tvrtke Geld Data/PD

Digitalni osobni identitet, pojašnjava, možda je najbolje objasniti pomoću Google Walleta, koji osim pohrane bankovnih kartica, lozinki i slično, omogućuje i pristup raznim aplikacijama i servisima.

Takvu uslugu autentifikacija, odnosno pristupa, naša država nudi putem NIAS-a, ali više razine i visoke razine sigurnosti. Ne treba čuditi stoga da poduzetnici njegovo otvaranje privatnom sektoru traže još od davne 2015.

Tražilo je to i Udruženje za IT HGK-a koje je s državom pregovaralo oko mogućnosti ugrađivanja NIAS prijava u aplikacije privatnih kompanija. Poduzetnicima, posebno onima iz IT sektora, ovo je posebno važno jer NIAS sustav identifikacije potvrđuje službene identitete putem elektroničke osobne iskaznice što je veliki poticaj za razvoj naprednih e-biznis usluga.

Zanimljivo, već su i 2015. postojali tehnički uvjeti da se privatnom sektoru omogući korištenje NIAS-a, no nije bilo političke volje. Na pitanje zašto privatni sektor ovaj potez – za koji su bile potrebne samo zakonske izmjene – čeka tako dugo, Gršić odgovara da proces ipak nije tako jednostavan.

“Država njime daje svoje resurse komercijalnom pružatelju usluga, a to plaćaju hrvatski građani. U tom kontekstu postoji i druga strana priče, a odnosi se na to koliko će ‘taj netko’ platiti uslugu. Međutim, napravili smo kroz pilot projekt određene procjene te zaključili da možemo ići s implementacijom”, ističe Gršić.

Također, dodaje, tu će mogućnost država osigurati iz projekta koji će biti financiran iz novog europskog financijskog okvira, a stajat će nešto manje od milijun eura. “To znači da će, onog trenutka kada zakon stupi na snagu, projekt biti aktiviran čime će se korištenje NIAS-a postići mnogo brže”, navodi državni tajnik.

Neznanje jedina prepreka
Andrej Steven Horvat, osnivač i direktor tvrtke Geld Data, IT tvrtke koja se bavi analizom podataka, ističe da bi im pristup NIAS-u bio od velike koristi. “Primjerice, provodili smo projekt u sklopu kojega smo pomagali građanima u tužbama za ‘švicarce’, gdje su nam morali dostaviti dokumentaciju od banaka o plaćanjima rata kredita posljednjih deset godina. No građane smo morali identificirati, za što smo koristili staromodnu metodu.

Da smo imali pristup NIAS-u, putem kojeg bi se građani prijavili i identificirali, cijeli bi proces bio mnogo brži, ali i jeftiniji. Naime, s NIAS prijavom, osim identifikacije, automatski dobivamo i privolu za obradu podataka, a kada je sve u elektroničkom formatu možemo brže napraviti izračune dugovanja”, objašnjava Horvat.

Dodaje da će pristup NIAS-u omogućiti lakšu digitalnu transformaciju domaćeg gospodarstva, ali i dovesti do značajnih ušteda. “Smanjit će mogućnosti prijevare, manualni i nepotrebni angažman pojedinaca, olakšati arhiviranje. Ukratko, olakšat će nam administraciju”, ističe Horvat.

Dodaje i da bi Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koji trenutno ne dopušta korištenje NIAS-a privatnom sektoru, već odavno bio promijenjen kada bi “političko vodstvo znalo što znači digitalna transformacija, koji je njezin potencijal te koje efekte proizvode digitalni alati”.

“Kada bi bili dobro informirani, politička bi inicijativa došla mnogo ranije. Prepreka zakonskim promjenama jedino je u neznanju”, navodi Horvat.