Prva faza Tajništva za čistu energiju EU otoka pokazala se uspješnom. Pokrenut je niz novih energetskih projekata i aktivnosti u kojima je djelovala i hrvatska udruga Pokret otoka. S obzirom na djelotvornost ove svojevrsne mreže, Europska komisija je pokrenula i drugu fazu rada Tajništva za čistu energiju EU otoka.

Nastavljaju suradnju i s udrugom Pokret Otoka kao regionalnim partnerom koji će iduće dvije godine predstavljati i podržavati energetsku tranziciju hrvatskih otoka. Za navedenu fazu u proljeće 2021. raspisat će se poziv za projekte na koji će otočni dionici aplicirati sa svojim projektnim prijedlozima, a dodana vrijednost koju će dobiti je i  stručna tehnička pomoć.

U najavi su radionice koje za cilj imaju angažirati otočne zajednice za djelovanje na lokalnoj razini i preuzimanje koordinatorske uloge u projektima energetske tranzicije.  Između ostalog, sa svih razina upravljanja okupit će se i Islands Think Tank – skupinu čija je zadaća rasprava o zakonskim i regulatornim preprekama za prelazak na čistu energiju na otocima.

Podrška u radu sastoji se od pronalaženja izvora financiranja i oblikovanja budućih projekata, a za otoke koji su na početku angažiranja zajednice na raspolaganju je stručna podršku za izgradnju zajednice i definiranje tranzicijskih strategija.

Pokazalo se da je pravovaljana i pravovremena podrška put do samoodrživosti otočne zajednice. U to je oduvijek vjerovao i Pokret otoka – udruga koja okuplja sve zaljubljenike u otoke i sve otočno, a sa željom postizanja potrebnih društvenih promjena.

Promjene na svim razinama

Neosporno je da u toj želji rade dobar posao, a da je tome tako dokazuje i suradnja s Tajništvom za čistu energiju europskih otoka. Suradnja koju su započeli u protekle dvije godine pokrenula je brojne aktivnosti i pozitivne promjene na nekoliko otoka. Fokus je bio na izradi strategija za prelazak na čistu energiju, a upravo u tom maniru hrabro su zakoračili putem održivije i zelenije budućnosti te svojim primjerom potaknuli mnoge na promišljanje o daljnjem razvoju.

“Zajedničkim radom smo pokrenuli projekte na Korčuli, Hvaru, Braču i Cresko lošinjskom arhipelagu i potaknuli suradnje na svim razinama upravljanja. Osobito nam je važno da smo povezali i osnažili lokalne dionike te pokrenuli promjene odozdo prema gore”, rekla je predsjednica Udruge Pokret otoka Maja Jurišić.

Promjene se izgleda i dešavaju na toj relaciji, no podrška je uvijek bila i ostat će prijeko potreban sastojak. Tako su u veljači ove godine potpisali novi dvogodišnji ugovor s Tajništvom za otoke osnovanom pri Europskoj komisiji na inicijativu Eu zastupnika Tonina Picule.

“Cilj suradnje je da nastavimo započete aktivnosti te realiziramo ciljeve iz strategija kao i da na put prema čistoj energiji potaknemo i druge otočne zajednice. U naredne dvije godine u suradnji s partnerima iz Europe organizirat će se brojne edukacije, pružiti stručna i tehnička podrška tranzicijskim timovima na otocima, sudjelovati u mapiranju zakonodavnih okvira i predlaganju mjera za poticanje razvoja energetskih projekata i provođenja politike Zelenog plana.

Svjedočimo velikim promjenama na svim razinama pa tako i zaokretu prema zelenim politikama i konkretnom održivom razvoju. Stoga vjerujemo da će se zajednica otočana i otočnih dionika, koji će se uključiti u tranziciju, dodatno povećati i osnažiti te  da ćemo učiti i razvijati se zajedno s drugim otocima i otočanima diljem Europe”, dodala je Jurišić.

Donijeti promjene nije uvijek lak zadatak, međutim, kako ističu iz Pokreta otoka, s ciljem njihova postizanja treba mijenjati perspektivu. Stoga, na pitanje o preprekama, oni govore kako iste radije nazivaju izazovima.

Ako se vratimo u prošlost, rijetko tko je tranziciju i održivi razvoj smatrao ozbiljnim, ovim su se temama bavili rijetki političari, a cijelu tranziciju dugo godina na leđima su nosili zeleni aktivisti. U ovom trenutku to više nije tako, a pitanja zelene tranzicije postala su dijelom naše svakodnevice.

“Najveći izazovi uvijek su ljudi i neminovna promjena navika koju svi moramo provesti u svojim životima pa tako i indirektno u zajednicama u kojima živimo. Dodatno jedan od najvećih izazova je bilo artikuliranje potreba i stavova otočana te razumijevanje funkcioniranja sustava i načina donošenja strategija, planova, programa i odluka koje direktno utječu na živote otočana.

Često znam reći kad nas pitaju koja je uloga Pokreta Otoka da smo zapravo prevoditelji otočnih potreba u jezik državnih tijela i obrnuto. Stvarno poznavanje zajednice zahtijeva suživot i razumijevanja specifičnosti kojih na otocima ne manjka”, dodaje Jurišić.

Naravno, izazov je i sami turizam te seljenje s otoka. Sezonalnost i prevelike oscilacije ljudi na otocima utječu na cjelokupnu tranziciju i provedbu strategije, nedostaje stručnog kadra te dugoročnog planiranja razvoja.

Ali, iz Udruge ne odustaju, uspostavljaju redovnu i konstruktivnu komunikaciju s tijelima javne vlasti, sudjeluju  u radnim skupinama za razvoj strategija i planova za otoke te uspostavljaju strateška partnerstva s organizacijama koje imaju relevantne stručnjake za teme kojima se bave.

Ne ide preko noći

“Mislim da će tranzicija na kojoj radimo potrajati. Kako ne bismo izgubili motivaciju važno je ciljeve postavljati na godišnjoj pa čak i mjesečnoj bazi. Onda vam se krajnji cilj čini puno dosežnijim jer u konačnici nije bitan cilj, koliko je bitan put i način na koji koračamo.

Postoji jedna izreka koje se često sjetim kad izgubim strpljenje želeći raditi brže promjene – “Ako želiš ići brzo idi sam. Ako želite ići daleko, idite zajedno.” Pokret Otoka je osnovan s idejom zajedništva svih koji otoke žele sačuvati i održivo razvijati za buduće generacije.

Možda nećemo ići brzo, ali će promjene biti suštinske i dugoročne. Važno je da se što više ljudi aktivno uključi pa će i proces biti brži, a ostvarenje ciljeva bliže”, zaključila je predsjednica Udruge Pokret otoka Maja Jurišić.