U protekle tri godine jedva da prođe koja sjednica Vlade bez ijedne odluke ili zakonskog prijedloga koji su vezani uz europski novac, bilo u okviru višegodišnjeg proračunskog okvira EU ili Mehanizma za oporavak i otpornost. Ni jučerašnja nije prošla bez njih.

Tako je, primjerice, usvajanje Detaljnog plana osnivanja, obnove i otvaranja zemljišnih knjiga dio projekta Unaprjeđenja informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra iz NPOO-a, koji obuhvaća aktivnosti uspostave baze zemljišnih podataka za 60% katastarskih čestica u RH. Isto tako, i suglasnost za kreditno zaduženje Hrvatskih voda za 31 mil. eura radi (su)financiranja investicija u sustave vodoopskrbe i odvodnje vezan je uz provedbu NPOO-a.

Niz recentnih odluka i reformskih mjera dio je liste ciljeva čije izvršenje je preduvjet za zahtjev za 7. tranšu isplate sredstava Europske komisije koji slijedi dogodine, a trenutačno finišira slanje zahtjeva za šestu rundu plaćanja. Put Bruxellesa taj bi zahtjev trebao otići idući tjedan, a radi se o tranši teškoj rekordnih 836 milijuna eura.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i glavni koordinator za provedbu NPOO-a, kaže kako su svi indikatori vezani uz ulagačke projekte i reforme u okviru šeste tranše praktično ispunjeni. Točnije, od toga ih dijeli tek nekoliko formalno-proceduralnih sitnica poput npr. objave u narodnim novinama Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu, što nema utjecaja na plaćanje.

Nakon što je za dosad od EK-a isplaćenih pet tranša ispunjeno svih 157 pokazatelja (122 reformska cilja i 35 investicija), za ishođenje novog obroka tih europskih sredstava u konzultacijama s predstavnicima Komisije trebalo je podastrijeti dokaze i argumente o ispunjenju dodatnih 26 indikatora u pogledu reformi i ulagančkih projekata.

Među njima su, primjerice, nadogradnja podzemnih kabela koji povezuju šest jadranskih otoka s kopnom, oko 65 kilometara struktura za zaštitu od poplava, uspostava nacionalnog arhivskog sustava, kao i novoobnovljene zgrade sudova koje sukladno standardima zakona o racionalnoj upotrebi energije.

Isto tako, dio “šestog paketa” je više projekata u sustavu zdravstva, poput dvorana za robotsku kirurgiju i novog objekta KBC-a Sestre milosrdnice milosrdnice za hitni prijam i dnevnu bolnicu, te nove opracijske dvorane s robotskim sustavom na splitskim Firulama i Križinama. U sklopu predstojeće tranše su, uz ostalo, i natječaj za nabavu plinovodnih cijevi za Plinacro, kao i ugovori o obnovi višestambenih zgrada.

Savić ističe kako o dinamici realizacije od početka provedbe NPOO-a govori i podatak o oko 430 što otvorenih, što zatvorenih natječaja čija vrijednost je blizu osam milijardi eura. Računa se da će do kraja godine ona dosegnuti oko 8,8 milijardi, što ujedno znači i blizu 90 posto ukupno alociranih sredstava koje Hrvatska ima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Ni jedna druga članica EU provedbom nije ni blizu tome, napominje naš sugovornik.

Hrvatska za NPOO ukupno do 2026. ima na raspolaganju 10,5 milijardi eura, što bespovratnih sredstava (tzv. grantova) što zajmova. Nakon 818 milijuna eura na ime predfinanciranja, na temelju ispunjenih kriterija u pet tranša Europska komisija joj je isplatila gotovo 3,7 milijardi, čime je ukupno isplaćeni iznos dosegnuo 4,5 milijardi.

Pet obroka za svoj je nacionalni plan povukla još samo Italija, s tim da se ona, kao i većina drugih zemalja s npr. tri ili četiri tranše isplate, ne može pohvaliti potpunim ispunjenjem zacrtanih pokazatelja. To u pravilu utječe i na brzinu isplata po podnesenim zahtjevima. Neke ih zemlje stoga (zbog naknadnih dokazivanja ispunjenja zadanih ciljeva i parametara) čekaju i po pola godine, naglašava Savić, dodajući kako je u našem slučaju plaćanje uglavnom slijedilo u roku tri, eventualno četiri mjeseca.

To ujedno znači i da je uplatu 836 milijuna po šestom, iznosom rekordnom zahtjevu realno očekivati krajem prvog kvartala 2025.

Inače, i sljedeća runda, za koju je također već ispunjen dobar dio indikatora (s tim da slanju zahtjeva prethodi kompletiranje goleme dokumentacije, a potom i konzultacije i “branjenje” ispunjenosti ciljeva) bit će rekordna. Ona će iznositi 990 milijuna eura. Najviše pokazatelja, pak, obuhvaća zadnji, deseti obrok, i to zbog (trajanja) investicija.

Od ukupno 436 pokazatelja koje podrazumijeva provedba NPOO-a, dosad ih je “riješeno” oko 200 ili gotovo polovica. Kako je kroz dosadašnje tranše isplaćeno već dvije trećine ukupno predviđenih bespovratnih sredstava (ili 3,7 od ukupno 5,8 milijardi grantova) plus još oko 800 milijuna zajmova, Vlada je za provedbu NPOO-a dobila i pohvale rejting agencija.

Premijer je te ocjene više puta popratio i naglašavanjem koliko smo u plusu u korištenju europskih sredstava u odnosu na uplaćene članarine (trenutno 16,4 milijarde) te kako Vlada pokazuje da pametnim investiranjem i kombiniranjem europskih i domaćh izvora imamo investicijski zamah kakav nikad nismo imali.

No, isto tako, domaći ekonomisti nerijetko upozoravaju na to da će plima europskog novca s osnove NPOO-a potrajati još dvije godine. Za razdoblje poslije tog plimnog vala važno je, kažu, usmjerava li se danas taj novac na najbolji način u smislu utjecaja na poboljšanje produktivnosti i konkurentnosti odnosno potencijala rasta u duljem roku. Iza takvih konstatacija uglavnom stoje i određene sumnje da je tome tako.