Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u četvrtak je ponovila da se presuda Europskog suda za ljudska prava o isplati stednih uloga starih štediša Ljubljanske banke (LB) ne odnosi izravno na prenesenu štednju, ali da se odražava i na taj postupak.

"Ova presuda se ne odnosi direktno na prenesenu štednju, ali se direktno na nju odražava jer se tu država pojavljuje kao ona na koju su individualni štediše prenijeli svoja potraživanja kad im je država to kroz određeni rok isplatila i de facto je država kroz ove banke predstavnik onih koji su također imali štednju u LB-u", rekla je Pusić novinarima.

Objasnila je da, budući da je riječ o drugom modelu, ova presuda nema direktan utjecaj na taj predmet

"Ima direktan utjecaj na konkretne pojedince koji će sada dobiti povrat svoje štednje s kamatama, ali očito je da se reflektira i na ovaj postupak", kazala je ministrica.

Podsjetila je da su dvije zemlje potpisale memorandum o razumijevanju o prenesenoj štednji i kazala da se će se Hrvatska i dalje držati tog dokumenta.

"Ako se slovenska strana bude držala slova memoranduma i zatraži zastoj postupka, što smo mi već rekli da smo spremni, mi smo spremni sa slovenskom stranom u tom razdoblju razgovarati o modalitetima", rekla je Pusić.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je izrekao drugostupanjsku i konačnu presudu kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine Emini Ališić i Azizu Sadžaku, koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Ta presuda Velikoga vijeća ESLJP-a odnosi se na sve štediše Ljubljanske banke s područja bivše Jugoslavije, uključujući i one iz Hrvatske, koji su u istome pravnom položaju kao i štediše u slučaju Ališić. Što se Hrvatske tiče, ta svota iznosi otprilike 150 milijuna eura, a na to se obračunavajui i kamate.

Osnovni iznos u slučaju prenesene štednje Hrvatske protiv Slovenije je oko 300 milijuna eura, a na taj se iznos također zaračunavaju kamate.

Prema nekim raspoloživim podacima, Ljubljanska banka samo štedišama iz BiH duguje nešto manje od 250 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka (oko 127 milijuna eura), bez pripadajućih kamata. Slovenski dužnosnici više su puta dosad isticali da bi presuda na štetu Slovenije mogla imati "katastrofalne" posljedice po državni proračun