U Hrvatskoj već od danas treba mijenjati način mišljenja o EU jer s ulaskom u punopravno članstvo, 1. srpnja prvi zadatak više nije prilagodba EU standardima nego sudjelovanje u njihovom kreiranju, pri čemu Hrvatska mora točno znati što hoće i aktivirati sav svoj intelektualni potencijal čime, uz ambicioznost te lijepu zemlju, može postati jedna od najuspješnijih članica EU-a, istaknula je danas prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pusić je to istaknula na konferenciji "Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU?" koju su organizirali Centar za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Centra izvrsnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a koja je u zagrebačkom Hotelu Westin okupila više od 400 sudionika iz svih segmenata gospodarstva i društva..

Podsjetivši što je sve Hrvatsku pratilo na teškom i dugom putu do punopravnog članstva u EU, Pusić je naglasila da od 1. srpnja presudnom postaje komunikacija između državne uprave i pojedinih sektora jer tada više, kako je kazala, neće biti moguća lagana neodgovornost niti će išta padati s neba, nego će sve biti rezultat naših sposobnosti.

Smatra da uopće nije upitno funkcioniranje Hrvatske u EU niti je to, unatoč brojnim rizicima, opasnost nego izvrsna prilika koju treba znati iskoristiti, tim više što će do 2020. na rapolaganju biti 11,7 milijardi eura iz EU fondova, većinom za financiranje velikih infrastrukturnih i javnih, ali i projekata poduzetnika.

Osvrnula se i na, kako je kazala, svojevrsnu paniku oko upotrebe tradicionalnog sjemena u poljoprivredi. To je samo jedna od tema koje Hrvatsku čekaju u EU i o kojoj će morati zauzeti stav i dati svoje mišljenje, istaknula je.

U tome, kao i u brojnim drugim temama o kojima će i Hrvatska odlučivati u EU od 1. srpnja važna je i sposobnost lobiranja i stvaranja savezništva s regionalnim i drugim istomišljenicima, u čemu već dobre rezultate postižu hrvatski EU parlamentarci te Centar izvrsnosti Ministarstva. Taj Centar okuplja stručnjake koji su radili na brojnim projektima, što čini specijalni tip znanja i svojesvrsni hrvatski 'know-how', intelektualni izvozni proizvod za kojim, kako je istaknula, vlada veliko zanimanje u susjednim i zemljama nečlanicama EU-a.

I predsjednik HGK Nadan Vidošević izrazio je optimizam i vjeru u snagu hrvatskog intelektualnog kapitala i kolektivnog organiziranja u vezi funkcioniranja Hrvatske u EU, ali smatra i da Hrvatska za sve to još nije dovoljno spremna.

Za gospodarstvenike općenito smatra da su spremni za ulazak i EU fondove, pri čemu će manje teško biti onima koji su već na stranim tržištima, a teže onim drugima, ali svima je poručio da se ne preplaše 'prvog huka' i da izdrže prvi val pritiska multinacionalnih i financijskih organizacija koje već djeluju u Hrvatskoj i do čega će zasigurno doći.

Nikakva euforija nam ne treba, nego od 1. srpnja ozbiljno 'zapeti', racionalno i pažljivo se otvoriti investicijama i znati i držati se svog cilja te što prije stvoriti sektorske strategije koje će to podržavati i uz koje ćemo povlačiti i sredstva iz EU fondova, poručio je Vidošević.

Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić najavio je do lipnja industrijsku, a do kraja ove godine dovršetak izrade i ukupne gospodarske strategije.