Odnosi između Hrvatske i Slovenije vrlo su dobri bez obzira na otvoreno pitanje Ljubljanske banke, gdje je Hrvatska spremna i za alternativno rješenje, izjavila je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u intervjuu za slovenski list Delo u petak.

"Hrvatsko-slovenske odnose ocjenjujem vrlo dobrima i pri tom ne mislim samo na odnose na političkoj razini, nego prije svega na odlične odnose između dvaju društava, odnosno građana naših dviju zemalja", izjavila je Pusić. Dodala je da nakon ulaska Hrvatske u EU dvije zemlje imaju još više zajedničkih tema i interesa te da se zajedniči zalažu za napredovanje zemalja regije prema Europskoj uniji.

Kada je riječ o Memorandumu iz Mokrica kojim se trebao okončati spor oko Ljubljanske banke, Pusić je ponovila da je problem u njegovoj interpretaciji. Naglasila je kako je tijekom pregovora i prije samog parafiranja Memoranduma, slovenskim kolegama rečeno da prema hrvatskom zakonu postoji mogućnost zastoja postupka na rok 1+1 godinu te da zastoj trebaju zatražiti obje strane.

"Dakle, Hrvatska je ispunila ono što je navedeno u Memorandumu – da će kod hrvatskih banaka osigurati zastoj postupka. U istom odlomku stoji da će Slovenija kod Ljubljanske banke osigurati zastoj. To bi nam omogućilo da u roku od dvije godine pronađemo alternativno rješenje. Mi smo apsolutno otvoreni za razgovore o mogućim alternativnim rješenjima", istaknula je Pusić.

To se pitanje rješava već dva desetljeća i očito je da ne utječe direktno na većinu ostalih odluka, rekla je Pusić ne složivši se s ocjenom da su odnosi dviju država "napeti" nego da se radi o razlikama u pogledima na istu stvar.

Isto tako, hrvatska se ministrica u razgovoru za "Delo" nije složila s ocjenom o "otvorenoj diplomatskoj fronti" sa Srbijom zbog njezina non-papera o "napadima na srpsku manjinu u RH". "Hrvatska sa Srbijom nema otvorenu diplomatsku frontu nego samo otvorena pitanja, onako kao što i druge susjedne zemlje imaju otvorena pitanja", rekla je.

"Što se tiče srpske manjine, oni su hrvatski građani i ova vlada čini sve da ih zaštiti, uključujući i kroz potpunu implementaciju Ustavnog zakona o zaštiti nacionalnih manjina, a od kolega u Srbiji očekujem da nas u tome i podrže", kazala je. "Kada je riječ o tužbi za genocid, naše je stajalište poznato – povlačenje može biti tema o kojoj se razgovara nakon rješenja pitanja nestalih osoba."

Što se tiče vremena ulaska Hrvatske u EU, Pusić je rekla da Hrvatsku u tom pogledu razlikuje od drugih članica jer je u članstvo ušla sama, a ne u skupini više država, te da je ušla u vrijeme ekonomske krize i pojave skepticizma prema proširenju u nekim starim članicama. Upitana o "lex Perković" koji je izazvao spor s Unijom već na početku hrvatskog članstva, Pusić je odgovorila da je europski uhidbeni nalogu riješen unutar vlade RH nakon upozorenja povjerenice Reding.

Na pitanje nadzire li se konačno rješenje povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države, Pusić je rekla da se radi o hrvatskom i europskom teritoriju te da je nedavno objavljena predstudija izvedivosti pokazala je da je most najbolja opcija. Također je rekla da je susjedna Bosna i Hercegovina imala svoje predstavnike u savjetodavnom odboru te da su "još prije 8 godina s BiH dogovoreni elementi tog projekta kako se ni u kojem slučaju ne bi ometao slobodan pristup otvorenom moru u skladu s UN konvencijom o pravu mora".

Pusić je u intervjuu rekla kako je istina da se Hrvatska našla u postupku prekomjernog deficita, no da je slično i s većinom drugih članica EU-a. "To dokazuje da je riječ o popriličnom problemu koji moramo rješavati zajedničkim snagama., a ta je procedura jedan od modela za izlazak iz krize", rekla je Pusić.

Na pitanje o mogućem uvođenju poreza na nekretnine, što zanima i brojne Slovence koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, Pusić je odgovorila da njena stranka, ali ni vlada u cjelini, neće podržati uvođenje takvog poreza. "Inzistirat ćemo da poreza na nekretnine neće biti. Stajalište hrvatske vlade je da do kraja mandata neće biti novih poreza", rekla je Pusić.