Hrvatska je već poslala u Bruxelles listu projekata za investicijski plan vrijedan više od 300 milijardi eura koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio u Europskom parlamentu, no o tome će se moći jasnije govoriti tek kad se definira izvor sredstava, izjavila je u srijedu prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.

"Poslali smo jednu listu projekata, koja se u velikoj mjeri preklapa i s ovim projektima koje smo kandidirali za strukturne fondove. Međutim, u ovom trenutku sve to nije još dovoljno konkretizirano od strane Europske komisije, jer nije potpuno jasno od kuda će doći tih 300 milijardi eura. Cijela ideja je da se jednim dijelom mobilizira kroz model javno-privatnog partnerstva taj novac", rekla je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sjednice Vlade, odgovarajući na upit novinara.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu investicijski plan koji bi trebao pomoći u pokretanju stagnirajućeg gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta. Tim investicijskim planom trebalo bi se u sljedeće tri godine osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura.

Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke nastoji privući privatne investicije. Počiva na tri uporišne točke: mobiliziranju sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanju ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanju barijera za investicije u pojedinim sektorima.

"Predsjednik Komisije Juncker mora konkretizirati donekle taj prijedlog i izložiti ga na Europskom vijeću, i tada će biti jasnije u kom pravcu će to ići", istaknula je Pusić. Dodala je da se uglavnom misli na velike infrastrukturne projekte, odnosno transeuropske mreže, no Komisija treba jasnije definirati koji je izvor tih sredstava.

"Jer u ovom trenutku to svakako nije proračun Europske unije, niti su povećani doprinosi članica EU. Kao što znate, to je jedna tema za koju apsolutno nitko ne želi da bude na dnevnom redu. Dakle, kad se pronađe i točnije definira izvor sredstva, onda će se moći i jasnije govoriti i o projektima. Što se nas tiče, mi smo apsolutno u tempu koji je za to potreban, ali tu ćemo se s puno konkretnijim i izračunima i financijskim konstrukcijama pojedinih projekta javljati kad bude jasno odakle novac", navela je Pusić.

Najavila je da bi se nešto konkretnije o svemu tome moglo znati već na Europskom vijeću u prosincu.

Nakon sjednice Vlade i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da će Hrvatska, čim se vidi u kojem smjeru će ići Junckerov plan, biti spremna brzo reagirati.

"Mi imamo svoj katalog kapitalnih investicija, u svim segmentima i kad budemo vidjeli u kojem smjeru će taj Junckerov paket ići, mi ćemo naravno biti spremni brzo reagirati", kazao je Vrdoljak, odgovarajući na upit novinara.

Istaknuo je da je riječ o projektima "u prometu i u energetici i u svim drugim područjima gdje očekujemo sufinanciranje ili potpuno financiranje Europske komisije".