Sve su procjene da će se novac za obnovu od potresa iz sredstava Fonda solidarnosti EU u cijelosti iskoristiti do isteka roka krajem lipnja, i jučer je uvjeravao predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Od ukupno milijardu eura (683 milijuna za zagrebački i 320 za petrinjski potres) do danas je iz tog fonda iskorišteno oko 700 milijuna. No, za potrebe obnove na raspolaganju će biti i gotovo 1,2 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta EU iduće generacije (EU Next generation), istaknuo je premijer.

Hrvatska se u pogledu tzv. bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost dosad pokazala jednom od revnijih članica Unije. Uz 800 milijuna eura na ime predfinanciranja dosad su joj isplaćene dvije tranše od po 700 milijuna eura za koje je trebalo ispuniti niz “domaćih zadaća” zacrtanih NPOO-om.

U provedbi nacionalnog plana zasad se pokazala trećom u EU (brže su bile samo Španjolska i Italija). A uz već isplaćene 2,2 milijarde, trenutno se punom parom radi na kompletiranju dokumentacije za slanje zahtjeva za treći obrok plaćanja, također vrijedan 700 milijuna eura. Budući da joj je iz EU-ova Mehanizma do 2026. ukupno na raspolaganju 5,5 milijardi eura, to znači da će za nekoliko mjeseci biti na 53 posto isplata.

Treća tranša za Hrvatsku podrazumijeva ispunjenje čak 45 indikatora vezanih uz reforme i ulaganja, definirane kroz tzv. ključne etape (milestones) i ciljne vrijednosti (targets). Riječ je o indikatorima čiji rokovi izvršenja su smješteni u drugu polovicu prošle godine.

No, nakon toga slijedi faza sređivanja dokumentacije, a prije samog slanja novog zahtjeva za plaćanje Bruxellesu prethodi i proces dokazivanja ispunjenja indikatora zacrtanih operativnim sporazumom o provedbi NPOO-a. Tako već neko vrijeme s misijom Europske komisije traju zapravo pregovori i uvjeravanja da pojedine zadaće i sadržajno zadovoljavaju zadana ostvarenja.

Zvonimir Savić, premijerov savjetnik za ekonomska pitanja koji je pri izradi NPOO-a dobio ulogu glavnog koordinatora za taj plan, potvrđuje kako misija EK dosta detaljno inzistira na tim dokazivanjima. Tako bi do samog slanja zahtjeva moglo proći još nekoliko tjedana, a s obzirom na to da dovršenje procjene uz pozitivnu ocjenu Komisije podrazumijeva i potvrdu Gospodarskog i financijskog odbora, sljedeća uplata mogla bi stići krajem ljeta.

Prve dvije tranše koje je trebalo “zaslužiti” ispunjenjem niza indikatora (prva ukupno 25, a druga 34) Hrvatskoj su uplaćene u lanjskom srpnju i prosincu, a drugu su prije nje dobili tek Španjolska i Italija. Dvije tranše isplaćene su za samo sedam-osam država članica.

Približno pola ih još nije dobilo ni prvu, a neke od njih za to još nisu ni podnijele zahtjev. Savić pak ističe i kako je, primjerice, Španjolska za obrok od sedam milijardi eura morala ispuniti 30-ak indikatora, dok kod nas za 700 milijuna treba 45.

Usto, tvrdi i kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u okviru NPOO-a adresirala reforme u svim područjima iz izvješća o specifičnim preporukama. Dosad je ispunjeno 59 indikatora, oko 40 posto predviđenih NPOO-om, a s trećom rundom bit ćemo na 60 posto.

Od ukupnog budžeta NPOO-a 54 posto ide u gospodarstvo/SHUTTERSTOCK

Ukupno 76 reformi
U sklopu NPOO-a, inače, predviđeno je provesti ukupno 76 reformi i 146 investicija, a Savić podsjeća da 54 posto sredstava iz programa ide u gospodarstvo. Naglašavajući važnost provedbe NPOO-a za gospodarski rast, podcrtava i kako nije slučajno da je Hrvatska prošle godine rasla preko šest posto, što je bio četvrti najbrži rast u cijeloj EU.

Uz ostalo, u prilog predanosti provedbi kaže kako smo danas, što po otvorenim, što zatvorenim natječajima na oko 2,9 milijardi eura. Sve u svemu, uvjeren je da će u aktualnim češljanjima “obraniti” ispunjenje svih 45 reformi i investicija u sklopu treće runde povlačenja europskih sredstava za NPOO, tj. da će uspješnost ostati na sto posto.

U tom krugu indikatori se odnose se na brojna područja i resore, a podosta toga odrađeno je u Saboru kroz izmjene niza zakona. Nekoliko tzv. ključnih etapa i ciljnih vrijednosti odnosi se, primjerice, na unaprjeđenje (zakonskog i podzakonskog) okvira za javnu nabavu. Slično vrijedi i za unaprjeđenje regulative za suzbijanje neprijavljenog rada, uključujući i uređenje platformskog rada. Više ih je vezano i uz iskorake u gospodarenju otpadom te infrastrukturu koja bi trebala  omogućiti smanjenje udjela komunalnog otpada koji se upućuje na odlagališta. “To do” lista za treći obrok uključuje i organizacijsku reformu javnih sveučilišta i znanstvenih instituta te uvođenje modela financiranja koji se temelji na uspješnosti.

Trenutno se važe i ispunjenje zacrtanog u pogledu definiranja okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava s “ključnim pokazateljima uspješnosti u skladu s definiranom metodologijom procjene” te omogućavanjem “pravodobnosti podataka u cilju poboljšanja praćenja zdravstvenih ishoda”.

‘To do” lista
Jedna od “reformi” u okviru NPOO-a i zahtjeva za treću tranšu je i usvojena Strategija održivog razvoja turizma do 2030., s naglaskom na pitanja prekomjernog turizma na pojedinim odredištima, kao i pružanja odgovora za smanjenje neujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Dio seta u području turizma je npr. i objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 posto ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju..

Uz četiri zakonske izmjene vezane uz vodne usluge, pak, dio paketa za treću tranšu je i indikator o najmanje 20 ugovora o izvođenju radova za projekte u sektoru zaštite od poplava. Doduše, vezano uz reforme povezane s vodnim uslugama svjedočili smo negodovanjima lokalnih zajednica, ponajprije u okolici Zagreba (integracija pružatelja usluga). Isto tako, dosta nezadovoljstva na domaćem terenu, ne samo političkom, izazvala su i rješenja vezana uz novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Sve u svemu, oko smjera nekih “reformi” postoje kontroverze, ali uz  odnose broja ruku u Saboru i odlučnost u maksimizaciji povlačenja europskih “grantova” za NPOO uglavnom su ostale bez utjecaja na ishode.

Osim bespovratnih sredstava u okviru EU Next Generation, u Vladi uskoro namjeravaju početi i pregovore za kreditna sredstva iz tog instrumenta. Za kreditnu komponentu Hrvatska inicijalno nije aplicirala, ali zbog rasta tržišnih kamatnih stopa i cijene zaduživanja odlučeno je da će se dijelom iskoristiti i ta mogućnost. Ona je otvorena do kolovoza, a u programiranju za kreditna sredstva naglasak će biti na energetskim projektima.