Petar Repušić, predsjednik Uprave Partner banke u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva izazove i planove za idućih pet godina, problematizira utjecaj Agrokora na poslovanje svoje banke te govori o tajnama preživljavanja malih banak na hrvatskom tržištu.     

U 2017. banke su kumulativno izdvojile 4,3 milijarde kuna rezervacija zbog Agrokora. Koliko je propast koncerna utjecao na Partner banku?

Rizik Agrokora za Partner banku bio je jednak nuli. Neki kažu da smo imali sreće, a mi kažemo da smo aktivno vodili brigu o svojim plasmanima, te nismo željeli biti dio restrukturiranja sustava koji se nazirao. Puno smo radili s Agrokorom, ali smo godinu i pol prije krize koncerna, postupno odlučili smanjivati izloženost. Osim s Agrokorom radili smo i s velikim hrvatskim tvrtkama dobavljačima koncerna koje je također pogodila kriza. I tu smo na vrijeme prepoznali rizik prelijevanja pa smo u tako do kraja ljeta 2016. iz Agrokora izašli u cijelosti, a iz velikih njihovih dobavljača do kraja te iste godine.

Što je za vas bio okidač? Mnogi, pa i najveći poput Adrisa i velikih banaka, nisu reagirali…

Za nas su ključna bila značajnija kašnjenja tijekom ljeta, i to na relativno male iznose, koja nismo očekivali. To je za nas bio signal, ne samo da smanjujemo izloženost, nego da izađemo u cijelosti. Pri tom je vrlo važno da smo kredite odobravali na iznimno kratke rokove, od mjesec do tri mjeseca, kako bismo i mogli brzo reagirati u slučaju potrebe.

Nedavno ste objavili rezultate za prošlu godinu, uz primjetan skok aktive. Koliko ste zadovoljni?

Posljednjih nekoliko godina imamo iznimne rezultate koji se osim rasta aktive i kredita očituju u visokoj operativnoj dobiti iz poslovanja prije rezervacija. To je ono što nam daje stabilnost i dugoročnu održivost, jer banka bez primjerene operativne dobiti banka nema budućnosti. U 2017. imali smo 23 milijuna kuna operativne dobiti, godinu prije 25,3 milijuna kuna, što je iznimno visok operativni povrat na kapital od 13 do 15%. Kao posljedice visokog NPL-a iz prošlosti banka je značajno promijenila kreditnu politiku i okrenula se stabilnosti i sigurnosti. Naš cilj je rasti kvalitetno s ciljem da gubimo daleko manje od naše konkurencije. Odobravamo kredite oprezno, a ne bilo kome i pošto-poto, neovisno o visokim viškovima likvidnosti koje imamo. Okrenuli smo se 'tailor made' proizvodima: proučavamo potrebe klijenata i nudimo im ono što nikad neće dobiti od velikih banaka.

U kojim segmentima vidite prilike za rast?

Primarno smo korporativna banka, no cilj nam je podizati uslugu u segmentu fizičkih osoba, kroz fleksibilne i klijentu prilagođene proizvode. Banka ne nudi stambene kredite obzirom da nema tako dugu ročnu strukturu izvora, ali sve druge vrste namjenskih kredita odrađujemo na pojedinačnoj osnovi prema potrebama klijenata. Takav pristup nema nijedna velika banka jer je kompleksan i iziskuje jako puno truda, osluškivanja potreba i savjetovanja klijenta. Najveći rast trenutno imamo na turističkim kreditima koji se odnose na ulaganja u višu kvalitetu smještaja i dodatne sadržaje. Osim tvrtki koje su se prilagodile izvoznim tržištima i koje lijepo rastu, značajniji rast ne očekujemo, nažalost, ni u jednom drugom segmentu ekonomije, osim eventualno kratkoročno u građevini koja je živnula na valu dugog zastoja i nedostatka kvalitetnih objekata.

Smanjili ste financiranje sredstvima HBOR-a i povećali vlastita sredstva. Zašto ne koristite sredstva razvojne banke?

Zato jer su HBOR-ovi krediti postali komplicirani i relativno neprofitabilni za banke. U situaciji u kojoj kao banka imamo gotovo 200 milijuna kuna viška likvidnosti zaduživati se po kamatnoj stopi od 2 do 3 posto da plasiramo po 4 posto, a sav je rizik na nama, nema smisla. Promjenom strukture kredita podigli smo profitabilnost Banke, dok smo portfelj kredita iz linije HBOR-a u proteklih nekoliko godina smanjili za preko 70%.

Da li je po vama 'tailor-made' pristup tajna preživljavanja malih banaka u Hrvatskoj?

Male banke ne mogu glumiti da su velike, moraju biti svjesne svoje veličine i uloge, te izabrati vlastiti put i iskoristiti svoje komparativne prednosti. Uz iznimno visoku troškovnu efikasnost poslovanja, nama je to fleksibilnost koja proizlazi iz visoke kvalitete zaposlenika, znanja, iskustva i mogućnosti prilagodbe tržišnim uvjetima. Pažnju posvećujemo izglednosti i stabilnosti novčanog toka klijenta i procjeni održivosti poslovanja, ali zbog konzervativne politike dodatno gotovo uvijek tražimo i kvalitetan instrument osiguranja. Možda zvuči brutalno, ali naš cilj nije da preuzimamo na sebe rizike gubitaka klijenata, već da klijentima osiguramo kreditna sredstava za praćenje njihovih projekata i potreba te da oni primljene kredite vrate na ugovoreni način. To od nas očekuju i naši deponenti i naši vlasnici, te samo takav pristup pruža dugoročnu stabilnost.

Dvoznamenkasti rast aktive nije baš konzervativan?

Ako pogledate strukturu, vidjet ćete da je to najviše zbog rasta ulaganja u obveznice RH i u novčane fondove. Ukupni krediti porasli su oko 100 milijuna kuna, 12 posto, od čega tvrtkama 10 posto, a građanima 34 posto, s tim da rast kredita nije ostvaren zahvaljujući naprasnom traženju novih klijenata bez instrumenata osiguranja, već uglavnom na dobro poznatim klijentima kod kojih imamo dobra osiguranja, a koje smo po proteku krize odlučili snažnije kreditno pratiti.

Kakva je situacija s kamatnim stopama; opterećuje li takvo okružje vaše poslovanje?

Protekle godine neto kamatni prihod porastao je 6 posto. Rast neto kamatnog prihoda posljedica je sporijeg pada kamatnih prihoda (zbog rasta kreditnog portfelja uz istovremeni pad prosječnih kamatnih stopa na kredite) u odnosu na veći pad kamatnih troškova (unatoč rastu depozita, ali uz značajniji pad prosječnih kamatnih stopa). Štednja nam raste primarno na depozitima po viđenju pravnih osoba, te u dijelu oročene štednje građana i to po relativno niskim kamatnim stopama od oko 1%. Budući da imamo konzervativnu kreditnu politiku, odlično kontroliramo kreditni portfelj, te imamo iznimno visku razinu naplativosti kredita, kamatama možemo biti vrlo konkurentni velikima.

Kako gledate na uvođenje eura? Jeste li radili procjenu kako će to utjecati na Pabu?

Nismo išli tako daleko da radimo procjene, euro je još daleko. U današnjim okolnostima mišljenja sam da alternative uvođenju eura nema. Cijela država vezana je za euro, većina štednje je u eurima, euro je za Hrvate mjerilo vrijednosti nekretnina i automobila. Dodatno, službeno uvođenje eura omogućit će nam se pristup jeftinijem kapitalu, nestat će tečajni rizik te će isto sigurno doprinijeti rastu investicija. Zbog prilagodbe uvjetima u EMU postupno će se osloboditi velike rezerve likvidnosti bankama koje se danas nalaze u obveznoj pričuvi te zamrznutim obveznim deviznim potraživanjima. Jedina prava kočnica za rast je nesigurnost pravnog sustava i birokratske prepreke. Ako konačno provedemo reforme i kvalitetu poslovnog okruženja dignemo na razinu koju investitori očekuju, uvođenje eura će sigurno dodatno pomoći da se cijeli sustav pokrene.

Hoće li zbog eura pasti kamatne stope na kredite? Je li moguć značajniji kreditni rast?

Mišljenja sam da zbog visoke likvidnosti u bankovnom sustavu te nove likvidnosti zbog spomenutog oslobađanja obveznih pričuva, kamatne stope će još duže vrijeme ostati na niskim razinama. Ali, kreditni rast ne proizlazi iz likvidnosti već iz osjećaja sigurnosti. Kad se banke budu osjećale sigurno, relaksirat će svoje kreditne politike, a kad se isto tako i poduzetnici budu osjećali, onda će i investirati. Jedno bez drugog ne ide. Ključ je u osjećaju sigurnosti pravnog sustava, odnosa vjerovnik – dužnik.

Što kažete na upozorenja o rastu kamatnih stopa Hrvatskoj?

Ne vjerujem u značajniji rast kamatnih stopa u srednjem roku, ni na štednju ni posljedično na kredite. Osim u slučaju neke nove velike svjetske krize ili značajnije inflacije. U relativno normalnim okolnostima ne vidim što bi moglo podignuti kamatne stope u Hrvatskoj. Kamatne stope na štednju zbog viškova likvidnosti u bankovnom sustavu (trenutno oko 27 milijardi kuna) ostat će na niskim razinama, dok će s druge strane zbog velike konkurencije banaka prosječne kamatne stope na kredite dodatno padati. Trenutno je 3m Euribor negativan (oko -0,33%), a ne očekujem da će eventualni rast Euribora do 1% bitnije utjecati na domaće kamate na štednju. Hoće li građani nositi štednju u Sloveniju ili Njemačku da bi ostvarili kamatnu stopu od 1%? Mislim da neće.

Čemu onda upozorenja HNB-a?

Zato jer je velik dio banaka vezao klijentima kredite za Euribor i tu postoji određeni rizik za rast kamatnih stopa na kredite. S druge strane, ne očekujem rast kamatnih stopa na kredite onim klijentima koji su svoje kredite vezali uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) temeljenu na prosječnim kamatnim stopama na depozite u Hrvatskoj. Po meni je jedino ispravno vezati kredite građana i tvrtki isključivo uz NRS jer je većina naših izvora iz Hrvatske i Partner banka tako radi. Obzirom na visoke viškove likvidnosti u sustavu, a nema značajne potražnje za kreditima koja bi „usisala“ tako veliku likvidnost, postavljam pitanje: Zašto bi banke dizale kamatne stope na depozite i sebi povećavale troškove, dok je s druge strane prisutan pritisak konkurencije na pad kamatnih stopa na kredite?

Koji su najveći izazovi pred Partner bankom u narednih 5 godina?

Regulativa se konstantno povećava i prilagodba nam uzima sve više vremena i energije, ali se s time uspješno nosimo. U kreditiranju smo našli način kako biti konkurentni, klijenti su to prepoznali te bilježimo stalan rast broja klijenata i portfelja. Želimo se nastaviti prilagođavati potrebama klijenata, umjesto da se klijenti prilagođavaju nama. Želimo ih osluškivati i kreirati svoje proizvode i usluge prema njima, izgraditi obostrano povjerenje te sve to ponuditi uz konkurentne uvjete. Za sada nam to dobro ide. Cilj nam je veći rast u stanovništvu, pogotovo u dijelu namjenskih i dobro osiguranih kredita, kao i umjeren rast u dijelu malih i srednjih poduzeća. Planiramo nastaviti razvijati inovativne kreditne proizvode prilagođene klijentima te ulagati u digitalne kanale. Razvili smo novo moderno internetsko bankarstvo, radimo na razvoju mobilnog bankarstva, pripremamo e-račune… Budući da imamo odličan tim programera većinu aplikativnih rješenja razvijamo sami ili u suradnji s domaćim informatičkim tvrtkama, troškovi razvoja nas ne opterećuju previše.

Jeste li otvoreni za mogućnost akvizicija?

Akvizicije ili spajanja pružaju prilike za postizanje ekonomije obujma, ali potencijalno skrivaju rizike za koje je upitno jeste li ih spremni preuzeti. Spajanje banaka s različitim strategijama ili različitim pogledom na rizike može donijeti puno više štete nego koristi i zato treba biti oprezan. Strah od nepoznatog je trenutno najveća prepreka spajanjima i preuzimanjima jer svi znamo što imamo u svojim portfeljima, a ne znamo što je u bilancama drugih.