Za razliku od prijašnjih godina, u novijem razdoblju proizvodnja tjestenine u Hrvatskoj podigla se na gotovo 20 tisuća tona godišnje, a njome se bavi tridesetak proizvođača. Nekolicina njih svoj asortiman izvozi u zemlje regije i EU te neka arapska tržišta s obzirom na ishođeni halal certifikat. 

Pekarski proizvodi i tjestenine bili su tema su još jednog u nizu okruglih stolova „Snaga hrvatske hrane“ ​u organizaciji Poslovnog dnevnika. Video snimku s okruglog stola možete pogledati ovdje, a u nastavku donosimo nekoliko zanimljivih podataka koje možda niste znali o pekarstvu u Hrvatskoj, a iznijeli su ih sudionici okruglog stola.

1. Svjetska zdravstvena organizacija dala je preporuku da je količina soli koju treba unijeti na dnevnoj bazi 5 do 6 grama. Istraživanja koja su u Hrvatskoj provedena po pitanju unosa soli za Hrvatice (žene) iznosi otprilike 11  grama, a za Hrvate (muškarce) oko 13 grama. "Dakle, sasvim je jasno da se najveći unos soli zapravo ostvaruje putem pekarskih proizvoda", kazala je Andrea Gross Bošković iz Hrvatske agencije za Hranu (HAH)

2. Pekarska industrija proizvodi između 360 i 370 tisuća tona pekarskih proizvoda i možemo reći da je danas oko 600 trgovačkih društava koji se bave pekarskom industrijom, međutim ako uključimo obrte, onda je to negdje preko 2.000 poslovnih subjekata koji proizvode pekarske proizvode", podatak je koji je na okruglom stolu iznijela Nada Barišić iz Žitozajednice.

3. Zadruga Pesla je pekarsko-slastičarska zadruga osnovana 1938. godine. 'Kao takvi smo na neki način dinosaur u zadrugarstvu", otkrila je Ruža Grgurev iz zadruge PESLA.

• Više o okruglom stolu 'Tijesto i pekarski proizvodi' doznajte ovdje

4. "Mi pokušavamo ove godine širiti optimizam iz jednog jednostavnog razloga, zato što je Ministarstvo poduzetništva i obrta kao svoj core zadatak za ovu godinu stavilo Poduzetnički impuls 2014. u kojem kroz razne potpore, subvencije i ostale načine kreditiranja dijelimo milijardu i 265 milijuna kuna za malo i srednje poduzetništvo i obrt", kazao je Vjekoslav Rakamarić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta.

5. Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje d.o.o. i predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine u HGK, kazao je kako je povezivanje pekara nešto što mora uslijediti, bilo putem joint venturea ili putem preuzimanja, povezivanja ili kooperacije putem zadruga. "Zadrugarstvo u Hrvatskoj postoji možda i 150 ili više godina", objasnio je, dodavši kako naš geografski položaj, "zemlja na Mediteranu", predstavlja 'jedan nebrušeni dijamant'. "Trend mediteranske prehrane je najjači svjetski trend, zaštićen od strane UNESCO-a. Smatram da bi trebalo raditi na promociji hrvatskih prehrambenih proizvoda i jasno sebe definirati kao okvir u kojem postoji mediteranski način prehrane", kazao je.

6. Trend porasta proizvodnje peciva i drugih pekarskih proizvoda može se objasniti sve većim otvaranjem novih, modernih pekarnica koje nude sve veći broj pekarskih proizvoda, kazala je Nada Barišić iz Žitozajednice.

7. "Uvijek je teško pogoditi ono što će tržište prihvatiti, često su reakcije vrlo neočekivane, međutim nastojimo pronaći ono što će se potrošaču doista svidjeti", kazao je Zoran Štefulj iz Čakovečkih mlinova, na što se nadovezao Ivan Parać, direktor tvrtke Pan-pek d.o.o., kazavši: "Mi smo imali tu sreću da smo uvijek znali pogoditi dobar dio posla, od dobrih lokacija do dobre maloprodaje u Zagrebu. Nažalost, više nije kao što je nekad bilo – jednostavno trend je da nas je puno. Čak čujemo kako neki kažu da se u centru Zagreba mogu vidjeti samo pekare. Nama je sada interes izvoziti van – mi to polako uspijevamo i imamo sve više potražnje. Jedino, stvar je cijene jer vi vani debelo morate grebati vrata, i po dvije godine, da vam se nešto otvori, morate imati jaku ekipu".

8. "Možete imati najljepšu pekaru, super, krasnu, možete gore staviti i mašnu – to sve ne vrijedi ako nemate tržište za pekarske proizvode", zaključio je Zoran Štefulj iz Čakovečkih mlinova.

Evo još nekih podataka: 

9. Prvak po proizvedenoj količini pekarskih proizvoda tradicionalno je polubijeli kruh s udjelom 33,4 posto.

10. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku kruh je, uz mlijeko, najzastupljeniji proizvod na našim stolovima pa smo primjerice 2001. po stanovniku imali potrošnju 68,1 kilogram kruha da bi u 2011. narasla na čak 73,9 kg. 

• Prijavite se na okrugli stol Riba i vino. Saznajte kako iskoristiti potencijal u akvakulturi!