Hrvatska ekološka poljoprivreda treba ići u četiri osnovna strateška pravca; kreiranje pravednijeg tržišta i marketinga ekoloških proizvoda, zagovaranje kvalitetnije politike po pitanju ekološke poljoprivrede i prehrambenog suvereniteta, traženje inovativnih rješenja razvoja ekoloških proizvodnih modela, razmjena znanja i širenje dobre prakse te unutrašnji razvoj saveza i pomoć udrugama članicama. 

Zaključak je to  treće godišnje, izborne skupštine Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača u Buzinu kod Zagreba, a na kojoj su se savezu priključile dvije nove članice te on sad okuplja 13 udruga ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske, tj. oko 400 OPG-a.  Za novog predsjednika Saveza izabran je Robert Poturica, ekološki proizvođač lavande i proizvoda od lavande iz Karlovca.

On ističe kako hrvatski strateški cilj povećanja površina na osam posto, zacrtan Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011-2016., nije dosegnut iako su površine prema podacima Eurostata 2016. povećane na 6,05 posto. "To je rezultat povećanja poticaja provedbom programa ruralnog razvoja te činjenicom da u ukupne površine ulaze i velike površine ekoloških pašnjaka. Ta brojka ne daje realnu sliku proizvodnje, a na tržištu i dalje nedostaje ekološkog voća i povrća. Sami poticaji nisu dovoljni", kaže Poturica.

Nužan je zeleni standard
Ni mnogi drugi ciljevi spomenutog akcijskog plana, kaže, nisu dostignuti, primjerice pokretanje projekta izrade i primjene hrvatskih standarda za eko trgovine, eko restorane, eko agroturizme i/ili eko hotele, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za potrebe javnih kuhinja što bi moglo biti ostvareno kroz zelenu javnu nabavu. Potpora udrugama ekoloških proizvođača također izostaje pa mnoge udruge jedva ostvaruju osnovna sredstva za rad. 

"Sve ove mjere trebale su doprinijeti smanjenju ovisnosti eko proizvođača isključivo o svirepim zakonima tržišta i dati prednost ovoj čistoj grani proizvodnje čije se dobrobiti redovito naglašavaju u raspravama o turizmu i prirodnim potencijalnima naše zemlje", ističe novi predsjednik Saveza Robert Poturica. Zabrinjavajuće je i da novi Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede još nije donesen niti je napravljena sustavna analiza provedbe prethodnog.

Ekološki proizvođači ističu kako prema važećoj uredbi Vijeća EU "radi zaštite potrošača i poštenog tržišnog natjecanja, izrazi koji se koriste za označivanje ekoloških proizvoda trebali bi biti zaštićeni od upotrebe na konvencionalnim proizvodima u cijeloj Zajednici i neovisno o jeziku koji se koristi".  To znači da se nazivom eko, bio, organsko i slično smiju označavati samo certificirani ekološki proizvodi. Unatoč tome jasnom definiranju eko poljoprivrede unutar zakonodavnih okvira, ta definicija nažalost nije potpuno zaživjela u javnosti. 

Poticati zdravu prehranu
Prvi zakon o ekološkoj poljoprivredi u RH je donesen još 2001. no i dalje se događa da kupci budu namamljeni privlačnim nazivima kao što su "prirodno", "zdravo" i "domaće" što o proizvodu ne govori ništa. Događa se da i na ekološkim sajmovima budu proizvođači bez eko certifikata što zbunjuje kupce i ruši vrijednost certifikata. Zbog toga još treba raditi na edukaciji kupaca i gdje god je moguće uspostaviti direktan kontakt i razvijati dugoročna partnerstva proizvođača i potrošača. Dio vizije Saveza je stoga ne samo eko proizvodnja nego i poticanje zdrave prehrane, zaključuje Poturica.