Svako toliko se govoreći o potrebi povećanja konkurentnosti i inovativnosti iz Vlade istakne kako povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj (R&D) mora biti jedan od prioriteta hrvatske politike, ali i društva općenito.

Inovacije i novi proizvodi preduvjet su razvoja gospodarstva, rečenica je koja obično prati te poruke. Tako su i početkom ove godine iz Ministarstva gospodarstva, obrta i poduzetništva i početkom ove godine najavili da u 2019. kreću objave novih poziva za poduzetnike usmjerenih na istraživanje, razvoj i inovacije, u što će uz pomoć europskog novca uložiti 1,3 milijarde kuna. No, najnoviji pregled Eurostata s prvim procjenama izdataka za istraživanje i razvoj u Europskoj uniji u 2017. pokazuje da u tom području Hrvatska jedva da bilježi pomak. 

S rashodima za R&D na razini 420 milijuna eura ili 0,86% BDP-a u odnosu na godinu dana ranije pomaknuli smo se tek 0,01 postotni bod BDP-a, ali na ljestvici EU ostali smo u skupini nekoliko zemalja 'fenjeraša' s manje od 0,9% izdvajanja u te aktivnosti.

Na razini EU izdaci za R&D blago su se povećali u odnosu na prethodnu godinu, sa 2,04 na 2,07% BDP-a ili oko 320 milijardi eura, a dvije trećine otpada na poslovni, korporativni sektor.  U desetogodišnjem razdoblju intenzitet R&D-a povećan je za približno šestinu (sa 1,77 na 2,07%), dok je u Hrvatskoj u deset godina udjel ulaganja u istraživanja i razvoj povećan manje od devet posto (sa 0,79 na 0,86%).

Usto, poslovni sektor u nas "nosi" tek 50% izdvajanja za R&D, za razliku od prosječnih 2/3 u EU.  U Eurostatovu pregledu podsjeća se da je upravo s ciljem da se osiguraju poticaji za konkurentnost Europske unije među pet ciljeva strategije Europa 2020. uvršteno i povećanje intenziteta R&D-a na 3% BDP-a.

Naime, u odnosu na druge velike svjetske ekonomije, intenzitet R&D-a u EU je osjetno niži nego npr. u Južnoj Koreji (4,2% BDP-a), Japanu (3,3%) ili SAD-u (2,8%), dok je na istoj razini kao u Kini i znatno veći nego u Rusiji (1,1%). 

Među članicama EU aktivnostima R&D-a najviše se ističu Švedska (3,33 posto BDP-a) and Austrija (3,16%) koja je pak napravila najveći pomak u desetogodišnjem razdoblju (2007. bila je na 2,42%).  Više od tri posto BDP-a izdvajaju i Danska i Njemačka. Nasuprot njima, aktivnosti R&D-a najslabije su u Rumunjskoj (0,5%), u Letoniji,  Malti i Cipru (ispod 0,6% BDP-a), a slabija od Hrvatske je još samo Bulgarska (0,75%). No, pita li se domaće ekonomiste, u vezi s ulaganjima u R&D podjednako je važno i pitanje njihove efikasnosti, a neke njihove analize zaključile su da su kod nas ona "izrazito neefikasna".