Baš u danu kada je Vlada donijela odluku da će stati iza pokretanja proizvodnje u tvrtki-kćeri propalog pulskog brodogradilišta, Uljanik Brodogradnji 1856, Grad Pula jučer je objavio da odustaje od izrade nove desetgodišnje razvojne strategije.

Izrada strategije već je trebala biti u tijeku, budući da je natječaj bio raspisan u prosincu prošle godine, a u veljači ocijenjene pristigle dvije ponude, te je 14. veljače službeno odabran najpovoljniji ponuđač, no gradske vlasti ipak su se predomislile, i to zbog korone.

Prema obrazloženju gradonačelnika Borisa Miletića objavljenog jučer na oglasniku javne nabave, poništenje je obveza po zakonu o postupku javne nabave, koji takvo postupanje u članku 298., nalaže za slučaj ako “postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije”.

Nakon što je u veljači odabrana najpovoljnija ponuda, u travnju je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave Gradu vratila predmet na ocjenjivanje i provjeru podataka.

I država kao argument

Kako je u međuvremenu proglašena epidemija Covid-19, Grad je na kraju zaključio da je došlo do “bitnih poremećaja gospodarskih okolnosti”, što će rezultirati smanjenim prihodima u gradskoj blagajni, pa stoga odustaje od daljnjeg postupka.

Dodatan argument na koji se Pula poziva je i da ni Vlada nije donijela Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., s kojim bi i gradski razvojni plan trebao biti usklađen.

Za projekt izrade prijedloga strategije Grad je planirao platiti 1,3 milijuna kuna, a ta je cijena u natjecanju prepolovljena, jer je prihvaćena zajednička ponuda tvrtki WYG savjetovanje, Mreže znanja i Instituta za turizam vrijedna 638.000 kuna.

Korona je tako pulskim gradskim ocima poremetila očekivanja i planove, te kako sami navode, do daljnjega odgodila izradu razvojne strategije koja bi obuhvatila razdoblje od 2020. do 2030. godine.

Strategija je, inače, trebala obuhvatiti i planove za razvoj Pule nakon kraha Uljanika, štoviše, upravo je kičma strategije trebala biti osmišljavanje “novih proizvodnih i uslužnih djelatnosti na prostoru Uljanika i njegovu daljnju integraciju u prostorni, gospodarski i društveni život Grada”, pa po svemu sudeći nije nebitno i to što je središnja vlast odlučila stati uz prijedlog očuvanja brodogradnje koji je pripremila stečajna upraviteljica Uljanika d.d. Marija Ružić.

Jučerašnjom odlukom ovlastila je Ministarstvo financija da kao razlučni vjerovnik imovinu Uljanika d.d. i Uljanik Brodogradilišta koja nije opterećena pravom odvojenog namirenja unese u temeljni kapital Uljanik Brodogradnje 1856.

Riječ je o opremi čija je procijenjena vrijednost 50 milijuna kuna. Na tu je tvrtku u ožujku prenesena koncesija s Uljanika na korištenje pomorskog dobra. No, poslovni plan za ovu tvrtku vrlo je “klimav”, a temelji se na dovršetku jednog broda, Uljanikove novogradnje 526.

Budućnost ‘mini Uljanika’

Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je kako bi se nova uprava trebala izabrati još u ovom mjesecu. Daljnji ozbijni koraci za pokretanje i financiranje “mini Uljanika” ostaju ipak čekati formiranje nove parlamentarne većine, a za očekivati je da će nakon toga i Gradu Puli biti jednostavnije tražiti savjetnike za postavljanje novih strateških ciljeva.

Za razliku od Pule, opstanak brodogradnje je izvjesniji u Rijeci, gdje je 3. maju odobreno da dio svog koncesijskog područja prenese na svog partnera, tvrtku MKM Yachts, u vlasništvu australske grupacije Scenic, koja u Rijeci želi graditi pet luksuznih kruzera.

Radove na trupu za prvi u seriji već je počeo raditi 3. maj, a MKM će dovršiti brod na 21.493 četvorna metra površine koja je dobio u potkoncesiju na 10 godina. Za korištenje će plaćati godišnju fiksnu naknadu od 3 kune po kvadratu i promjenjivu od 1% godišnjeg prihoda.