Predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens ocijenio je u srijedu da je pokretanje postupka o aktiviranju zaštitnih mjera protiv Hrvatske opravdano, dok šef socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda ističe da se Europski uhidbeni nalog mora primjenjivati u svim članicama, ali da je odluka Komisije brzopleta.

"Odluke Europske komisije o pokretanju postupka protiv Hrvatske prema članku 39 pristupnog ugovora potpuno je opravdana i nije došla kao iznenađenje. Tri dana prije pristupanja zemlje EU-u 1. srpnja, hrvatski parlament je odobrio značajne promjene u zakonima o Europskom uhidbenom nalogu, ograničavajući njegovu primjenu. Taj jednostrani potez premijera Zorana Milanovića i njegove socijalističko-liberalne vlade nije bio samo kršenje hrvatskih obveza prema europskim zakonima, nego također ugrožava dobro funkcioniranje ključnog elementa u pravosudnoj suradnji u Europskoj uniji", ističe Martens u svom priopćenju.

Martens poziva premijera Milanovića, "člana Stranke europskih socijalista" da "odmah i bezuvjetno" uskladi hrvatski zakon s europskom pravnom stečevinom i obvezama koje je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora.

"Pozivam također Stranku europskih socijalista i Savez europskih liberala i demokrata da utječu na hrvatsku vladu da donese korektivne mjere umjesto da i dalje šute", kaže Martens.

Šef zastupničkog kluba europskih socijalista Hannes Swoboda je u svom priopćenju naveo da je "Europski uhidbeni nalog bitan dio zakonodavstva koji se mora primjenjivati u svim zemljama članicama EU-a. Europski uhidbeni nalog nije neobvezan, posebice s obzirom na prošlost Hrvatske i neispunjena uhićenja povezana s ratom".

Swoboda kaže da priorietet mora biti usklađivanje s Europskim uhidbenom nalogom u razumnom roku. "Postavljati jednostrane rokove nije od pomoći. Uvjeren sam da će se u bilateralnim razgovorima između premijera Milanovića i predsjednika Komisije Barrosa pronaći rješenje. U pogledu mogućeg kompromisa, odluka Komisije je brzopleta", ističe Swoboda.

"Ne dovodim u pitanje opću spremnost Hrvatske kao članice EU-a. Ovdje imamo posla s izoliranim problemom koji se može riješiti bez daljnjih implikacija. Bilo kakva usporedbe sa zemljama poput Mađarske, gdje imamo kontinuirane, agresivne napade na demokraciju apsurdne su", kaže Swoboda.

Europska komisija je u srijedu započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom.

Zemlje članice imaju deset dana da se očituju o tom pitanju, a nakon toga će se odrediti sankcije Hrvatskoj, osim ako se ona u sljedećih nekoliko dana ne uskladi s europskim zakonima. Komisija može, ali ne mora uvažiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera.

Komisija kao moguće mjere predlaže "pojačani monitoring i suspenziju" sredstava za pripremu za ulazak u schengenski prostor.