Smatra da se, u usporedbi s drugim zemlja koje su prolazile kroz proces uvođenja eura, Hrvatska slabo pripremila, javlja N1.

Kao primjer navodi Slovačku koja je provodila medijsku kampanju da stanovništo nauči što više o euru, učenike se o tome učilo u školama, nastojalo se doći do starijih te je dvojno iskazivanje trajalo dvije godine da stanovništvo nauči razmišljati o novoj valuti i da ne dođe do velikog povećanja cijena.

inflacija nagriza cijene

Veliki trgovački lanac zamrzava cijene 100 proizvoda kako bi olakšali potrošačima

Potrošnja za ljude nije, kako objašnjava Mihelčić, matematički proces, već se vode zadovoljstvom.

‘To se zove novčana iluzija. Ljudi su zavedeni nominalnim vrijednostima, odnosno brojkama koje pišu na novčanici ili kovanici.’

Dodaje kako ne postoje jednoznačna istraživanja jer je svaka zemlja imala drugačije podatke o inflaciji. Može se očekivati, kako kaže, da kupci mijenjaju ponašanje kad je nacionalna valuta slabija od eura, kao što je u slučaju Hrvatske.

‘Psihološka prilagodba na novu valutu može potrajati tri do pet godina. Većina stanovnika u drugim zemljama priviknula se na konverziju kroz godinu dana, a potpuna prilagodba je kad ljudi nauče cijene i razmišljaju o njima’, navodi psiholog Goran Mihelčić.

Zbog divljanja cijena

Navala tuđih klijenata Gradskoj plinari Zagreb ‘izbija’ 100 milijuna eura

Dodaje da su u većini zemalja kupci gledali koliko je nešto koštalo prije i sada. Smatra da će se isto dogoditi u Hrvatskoj, da će se pamtiti da je 20 eura 150 kuna i prema tome će se računati.

Na pitanje kako se prilagoditi novoj valuti kaže kako treba produžiti vrijeme prilagodbe da ne bi došlo do povećanja cijena i da se stekne navika na novu valutu.