U mangulicama je obitelj Bošnjak prepoznala potencijal i krenula ambiciozno u njezin uzgoj. Zbog prvorazredne kakvoće mesa i ljekovite masti – ova je svinja pravi hit na tržištu pa će svoju farmu na otvorenom širiti. Pomažu im u tome i europski fondovi.

Otporna i zahvalna stara pasmina svinja

Rana, još topla jesen u šumarcima idealno je doba za mangulice i njihovu mladunčad. Praščići prate majke u stopu, ruju u potrazi za žirom i drugim šumskim plodovima. Otporna je ovo i za uzgoj itekako zahvalna stara pasmina svinja.

– One prase 3 do 6 praščića koji su zasad jako zdravi, nemamo uginuća, nemamo lošeg iskustva. Ne vidimo mi ni posteljicu, one sve to same očiste, odmah su aktivni, trčkaraju oko krmače, kaže Kristina Bošnjak iz Lukača za HRT.

– To je svinja koja ne treba veterinara, ne treba joj cijepljenje, ne treba lijekove. Ima sve što joj treba za imunitet. Sve pronađe u šikari, u zemlji i zato je možda malo zahtjevnija kao svinja, dodaje Tomislav Bošnjak.

Jer je za razliku od intezivnog uzgoja hibridnih pasmina – tov lasaste mangulice, na otvorenom, u potpuno prirodnom uzgoju, znatno je duži, a prirast sporiji.

Mangulica treba godinu i osam mjeseci da bi dostigla težinu od 120 kilograma koja onda ide u preradu. I to uz dohranu kukuruzom, ječmom, lucernom. Zbog ekstremnih vrućina i suše ovo im ljeto nije bilo lako, presušili su čak i potoci u šumarcima.

– One na svakih nekoliko mjesta imaju svoje bazene koje sam redovito punila vodom. Moraju imati stalan pristup vodi jer se kroz vodu i hlade i čiste. Zapravo voda im je sve, kako god okrenemo bez vode ne ide, napominje Kristina.

Farma 4. kategorije, uz potporu od 15 tisuća eura

Sada je situacija puno bolja, stado u kojemu je više od 50 grla dobro napreduje. Gateri su čvrsto ograđeni, s razlogom. Farma je to 4. kategorije, s trostrukom, visokom ogradom, električnim pastirom pa je ulaz divljači onemogućen.

U svemu tome pomogla je Bošnjakovima i nepovratna potpora od 15 tisuća eura za male poljoprivrednike. Obitelj je uzela i solanre panele i sad imaju svoj otočni sustav, samo za potrebe farme.

Planiraju se i širiti, za početak na 80 grla.

– Mi sve što proizvedemo ja i supruga – riješimo kroz restorane. Od Like, preko Splita do Dubrovnika. Najtraženija je slanina i mast, kaže Tomislav.

Struka kaže – mast je dokazano ljekovita

– Te masnoće nisu obične masnoće, lipidi koji su jednostavno dobri u smislu da snižavaju razinu kolesterola i preporučuju ih i liječnici. Naročito kod bolesnika koji su prošli kemoterapije i slično, tvrdi veterinar Igor Del Vechio.

Kao i kod fajferice, potpuno prirodan uzgoj i spori tov na otvorenom daju posebnu kakvoću i mesu mangulice kao vrhunskoj, gurmanskoj namirnici kojoj još uvijek nije priznata pasminska izvornost.

Proizvodi od mangulice skuplji do 30 posto

– Ona ima masnoće, ali raspoređene unutar mišića. Vidimo otočiće masnog tkiva u samom presjeku mišića koji daje izvrsnu kakvoću same namirnice za konzumaciju, dodaje Del Vechio.

Uz spor i prirodan tov, sve su ovo razlozi da su i proizvodi od mangulice skuplji od onih iz konvencionalnog uzgoja barem za 30 posto. No tržište sve više traži kvalitetan proizvod pa ovakva proizvodnja ima budućnost. Brzo bi u funkciju vratila zapušteno zemljište i šikare, a u pusta sela vratila život, kažu Bošnjakovi.