Hrvatski izvoz u prvih je osam mjeseci ove godine bio postojan s 51 posto rasta od ostvarenja u 2019. te za trećinu vredniji od lani, rečeno je na skupu Hrvatskih izvoznika (HIZ) na temu “Ekonomska politika RH i očekivanja za 2023. – izvoz i industrija” koji je jučer održan u Zagrebu. Glavni fokus skupa je bio, očekivano, najavljeni dodatni porez na dobit koji Hrvatska mora uvesti prema EU direktivi do kraja godine. Projekcije su da bi tako državni proračun prikupio oko dvije milijarde kuna dodatnih prihoda.

Nije im dobro sjeo Sever

No, uspješni poduzetnici koji su ostvarili više od 300 milijuna kuna prihoda, a dobit im je 20% veća od četverogodišnjeg prosjeka i koje će obvezivati ovaj krizni porez, smatraju da će ovaj dodatni namet usporiti investicije te imati izravni utjecaj i na BDP. Većina najuspješnijih poduzetnika su upravo izvoznici. Njihova rasprava s nazočnim ministrom financija Markom Primorcem te ravnateljem Porezne uprave Božidarom Kutlešom bila je vrlo strastvena i glasna, a izvoznicima nisu baš sjele niti opservacije nazočnog sindikalnog čelnika Krešimira Severa o ovom porezu.

Davor Baković, predsjednik HIZ-a, istaknuo je da je samo 15% hrvatskih tvrtki prisutno u izvozu, no te tvrtke zapošljavaju gotovo polovicu ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te ostvaruju 60% ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, 65% ukupnih investicija te 75% ukupne dobiti. “Po pitanju najavljenog dodatnog poreza na dobit, HIZ će se postaviti partnerski prema Vladi te ukazati na izazove koje to donosi”, najavio je Baković.

Poduzetnici su se požalili da porez nije u obzir uzeo mnoge kriterije koji su mogli utjecati na rast prosječne dobiti, poput rasta volumena prodaje, uz možebitni pad profitnih marži. Petar Vlaić iz Uprave Končar D&ST-a požalio se na svojevrsnu poreznu prijevaru jer su temeljem državnih poticaja, čak i oslobađanja od nekih poreznih davanja, u prethodnom razdoblju zbog velikih investicija, inovacija i dodatnog zapošljavanja, ostvarili rast profitabilnosti, a sada ih se zbog toga kažnjava.

Ekonomistica Marijana Ivanov glavni problem modela kriznog poreza vidi u EU, a manje u Hrvatskoj. “Pojava egalitarizma, odnosno borba protiv profita i kapitala, bila je karakteristika Hrvatske, a sada je to postao model Bruxellesa. Čini mi se da su socijalisti prevladali i počeli upravljati EU-om. Ako raste profit, raste i BDP i nije mi jasno kako to ljudi koji vode ekonomsku politiku ne razumiju. Da se kažnjava nekoga zato što je uspješan”, kazala je Ivanov. Smatra da se radi o populizmu koji će imati puno više negativnih efekata na gospodarstvo nego pozitivnih.

Ministar podsjetio na pomoć

Ines Ignjatović, direktorica strateškog razvoja poslovanja Podravke, ističi da je pred ovom tvrtkom vrlo izazovan kvartal te da još uvijek nisu sigurni hoće li im dobit za 2022. rasti više od 20% te hoće li ući u obvezu novonajavljenog poreza. “U prvih devet mjeseci smo investirali 295 milijuna kuna što je višestruko više nego lani. Ulagalo se u modernizaciju, inovacije te energetsku učinkovitost, a s tim će se nastaviti i dalje”, kazala je Ignjatović.

Ministar financija Marko Primorac poručio je da se dodatnim porezom na dobit ne želi kazniti poduzetnike, podsjetivši i na pomoć koji su dobili od države. Međutim u okolnostima krize bez presedana, koja je utjecala i na životni standard građana, Primorac smatra “odgovornim i moralnim” da dio njenog tereta dominantnije podnesu oni gospodarski subjekti koji su unatoč teškim okolnostima u ovoj godini ostvarili značajno iznadprosječne razine dobiti.

Ministar je pritom postavio i pitanje je li “opravdano i normalno” da subvencioniranu cijenu električne energije imaju oni subjekti koji ostvaruju natprosječan rast dobiti? “Vlada je zahvatila prilično širok krug subjekata kojima je pružena pomoć, između ostalog, i u vidu fiksiranja cijena energenata. Tako se u ovim okolnostima ne biraju subjekti već donosi porez koji je solidaran”, kazao je ministar Primorac.