Europska unija postavila je niz razvojnih ciljeva i zacrtala provođenje strategije Pametnih sela, a taj je koncept danas je ugrađen i u brojne strateške dokumente koje je usvojila Hrvatska, no pitanje je kako se one provode i koji su efekti tih strategija danas u praksi. Prema nekim procjenama, Hrvatska danas ima 195 naselja bez ijednog jedinog čovjeka, a čak 1878 mjesta broje od jednog do pedeset stanovnika, a tamo gdje ih ima više, uglavnom su stariji ljudi.
U velikoj većini sela više nema radnih mjesta, liječnika, škola, vatrogasaca, pa čak ni pekara i trgovina. Prometne veze su slabe ili ih gotovo nema, komunalna infrastruktura, ako postoji, slabo se obnavlja.
Zato se danas se na svim razinama vode rasprave na koji način je moguće provesti poticanje ostanka i naseljavanja stanovništva na ruralnim područjima – što bi trebalo pridonijeti demografskom i gospodarskom, ali i društvenom i kulturnom razvoju, što je u skladu s Dugoročnom vizijom Europske komisije za ruralna područja.
Poslovni dnevnik, kao lider u poslovnom novinarstvu, koji se kroz svoje konferencije i različite projekte dokazao kao kreator budući trendova često okuplja glavne ‘opinion makere’ iz svih sektora. Od iduće godine tako želimo dati svoj doprinos i u poticanju te stvaranju novih trendova na hrvatskom selu i u poljoprivredi zbog čega pokrećemo projekt Prvo digitalno selo u Hrvatskoj.
Odlučili smo se od 2024. godine pokrenuti projekt Prvog digitalnog sela u Hrvatskoj, a ciljna skupina su nam poljoprivrednici iz jednog slavonskog mjesta koji bi se trebali uključiti u ovaj projekt. Ideja je da se kroz umrežavanje sa različitim dionicama iz realnog sektora, institucija, jedinica lokalne samouprave i brojnih stručnjaka upustimo u avanturu educiranja i umrežavanja poljoprivrednih proizvođača u jednom selu u Hrvatskoj.
Želimo na jednom kvalitetnom primjeru i projektu pokazati svu važnosti digitalizacije poljoprivrede i uvođenja novih IT tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju. Vjerujemo da će nam se na ovom projektu, tijekom njegovog trajanja, pridružiti svi oni koji žele pomoći da jedno selo i poljoprivrednici u njemu krenu sa korištenjem svih aplikacija, sustava koji im mogu olakšati proizvodnju, a da se paralelno s tim odvija i digitalizacija drugih sadržaja u odabranom mjestu, kako bi projekt dobio širi društveni i gospodarski kontekst. Ako naš projekt uspije – cilj nam je da bude ogledni primjer kako je to moguće raditi i u drugim mjestima.
Tek 10 posto koristi e-sustave
Prema nekim procjenama, danas u Hrvatskoj manje od 10 posto poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, dok je u razvijenim zemljama taj udio mnogo veći.
Gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača koristi neki od digitalnih sustava, a otprilike 30 posto poljoprivrednika se služi informatičkom tehnologijom i koristi neki od ponuđenih digitalnih alata na tržištu, primjerice Excel. Skoro 30 posto poljoprivrednika razvijenih poljoprivrednih država uopće ne koristi digitalne tehnologije, već se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih uopće ne prati.
Hrvatska ima ogromne mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede, a u sklopu kojeg je za digitalizaciju poljoprivrede u Hrvatskoj ukupno namijenjeno čak 77 milijuna kuna, od čega za uspostavu digitalnih javnih usluga 14 milijuna kuna, za pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna te za sustave sljedivosti od polja do stola 13 milijuna kuna.
EU i nacionalni kreatori politike uvelike su orijentirani na digitalizaciju poljoprivrede kako bi se osiguralo da digitalne inovacije u poljoprivredi održe korak s drugim sektorima te da su prednosti digitalizacije dostupne i utječu na širu poljoprivrednu zajednicu. Digitalizacija europskog poljoprivrednog sektora ima potencijal napraviti revoluciju u proizvodnji, te kroz digitalizaciju promicati učinkovitost, održivost i konkurentnost.
Od primjene umjetne inteligencije (AI) i robotike do Interneta i 5G – najnovije tehnologije mogu ponuditi neprocjenjivu podršku poljoprivrednicima i poljoprivrednim poduzećima. Kroz digitalizaciju dionici mogu imati koristi od pojednostavljenog lanca vrijednosti, uz bližu suradnju i poboljšanu komunikaciju između proizvođača, prerađivača, distributera i trgovaca na malo. U međuvremenu, inovativna mala i srednja poduzeća mogu se pojaviti i napredovati, jačajući industriju novim idejama i svježim perspektivama.
Zajednički rad na projektu
Kako bi se osiguralo da je digitalizacija dostupna svima, važno je da kreatori politika, čelnici industrije i pružatelji tehnologije rade zajedno na promicanju prednosti digitalizacije i podržavanju poljoprivrednika obukom, resursima i poticajima za usvajanje novih tehnologija. Čineći to kroz projekt Digitalno selo, hrvatski poljoprivredni sektor mogao bi maksimalno iskoristiti digitalno doba, poboljšavajući održivost i profitabilnost poljoprivrednih operacija, a istodobno se baviti gorućim problemima kao što su sigurnost hrane i klimatske promjene.
Mnogo poljoprivrednih gospodarstava u svom poslovanju već danas uvelike primjenjuje tehnologije precizne poljoprivrede poput mapiranja polja, GPS navođenja, varijabilne aplikacije gnojiva i zaštitnih sredstava te drugih koncepata maksimizacije prinosa i optimizacije korištenja resursa.
Primjenom različitih digitalnih tehnologija, poljoprivrednici smanjuju rizike od gubitka prinosa te istovremeno povećavaju kvalitetu proizvoda. Potrošači zahvaljujući tome dobivaju proizvod koji je manje tretiran pesticidima, a pozitivan učinak na okoliš se ogleda u manjem ispuštanju ugljičnog dioksida u atmosferu.
Zato nam je stalo da ovo bude poziv svima u Hrvatskoj koji na bilo koji način već rade na digitalnim alatima i IT tehnologijama da nam se pridruže i da Prvo digitalno selo dobije svoje jasne vizure kroz 2024. godinu. Vjerujemo da ćemo u ovom Projekt pronaći najbolje partnere u Hrvatskoj, koji svojim znanjem i tehnologijama mogu pomoći da hrvatska sela postanu pametna, a poljoprivreda konkurentnija.
