Prema zadnjim nepotpunim službenim rezultatima koje je DIP počeo objavljivati u 22 sata, a nakon obrađenih 99,31 posto listića – Kolinda Grabar Kitarović  ima 50,4 posto, Ivo Josipović 49,6 posto. 

• Grabar Kitarović pobijedila u 14 županija i inozemstvu, Josipoviću Zagreb i šest županija

• Kolinda Grabar Kitarović na predsjedničku dužnost stupa 19. veljače

• Hrvatin još nije proglasio pobjedu Grabar Kitarović jer sva birališta nisu obrađena

• Karamarko: Imamo Predsjednicu!

• Grabar Kitarović: Za razvijenu Hrvatsku bez podjela

• Grabar Kitarović u drugom krugu Josipoviću "preotela" Split, Osijek, Zadar i Sisak

Hrvatska tako ima prvu predsjednicu u povijesti, a HDZ Hrvatske šefa države nakon prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Kolinda Grabar Kitarović je prema prvim izlaznim anketama nakon zatvaranja birališta imala 51,4 posto glasova. Uslijedili su nakon toga i prvi rezultati DIP-a. Prvotno je prema rezultatima DIP-a prednost imao Josipović, a onda kako se prebrojavao sve veći broj glasova, povećavala se prednost Kolinde Grabar Kitarović. Pobijedila je i dobila preko milijun glasova hrvatskih birača. Sinoć oko 22 sata Kolinda Grabar Kitarović je imala 50,73%, a Ivo Josipović 49,27%. 

Kandidatkinja koalicije predvođene HDZ-om biračima je ponudila program “Za bolju Hrvatsku”, a stručnjaci su naglašavali da je Kolinda Grabar Kitarović svojim nastupima uvjerila birače da upravo joj daju povjerenje. – Zahvaljujemo svim biračima. Teško nam je sakriti osjećaje u ovim pozitivnim trenucima kada gledamo rezultate izbora i naše kandidatkinje – kazao je saborski zastupnik Gordan Jandroković nakon objave prvih rezultata. 

Josipović je obnašao mandat predsjednika RH od 2010. Drugi mandat izgubio je jučer u “mrtvoj utrci”. Kolinda Grabar Kitarović je četvrti predsjednik Hrvatske u novijoj povijesti i prva žena na čelu Hrvatske. Drugi krug predsjedničkih izbora u RH obuhvatio je dva najuspješnija kandidata iz prvog kruga. U prvom krugu Josipović je dobio 38,46, a Grabar Kitarović 37,22 posto glasova. Drugi krug izbora obilježila je velika izlaznost, kako u Hrvatskoj tako i na biračkim mjestima u inozemstvu. Nije bila isprazna fraza kada se tvrdilo da će na ovim predsjedničkim izborima pobijediti demokracija. Bilo je za očekivati da će u drugom krugu veći broj birača doći na birališta, ali izlaznost je premašila sva očekivanja. I to ne samo u odnosu na prvi krug od prije dva tjedna, nego i u odnosu na drugi krug izbora prije pet godina. 

I Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović uspjeli su maksimalno mobilizirati svoje birače pa je rekordna izlaznost prema riječima analitičara time i opravdana. Ružno vrijeme i kiša nisu bili nikakva prepreka za motivirane birače. Na nekim biračkim mjestima bila je gužva i za vrijeme ručka, poslijepodne, pa i sinoć nakon 19 sati. Čekalo se na glasovanje i satima. Poređenja radi zanimljiv je podatak Državnog izbornog povjerenstva da je samo do 16.30 sati na birališta izašlo 1,707.976 birača, a u cijelom izbornom danu prvog kruga glasalo je 1,787.928 birača. Birači su ozbiljno shvatili upozorenja svojih simpatizera da je svaki glas bitan. Najveća je izlaznost bila u Karlovačkoj županiji, a odmah iza nje bila je Varaždinska županija. U četiri županije i gradu Zagrebu odaziv je birača bio znatno veći nego u prvom krugu i ranije. I u gotovo svim drugim županijama u Republici Hrvatskoj izlaznost je veća za najmanje deset postotnih poena, a u nekima čak i 15.     

Biografija Kolinde Grabar Kitarović

U nedjelju izabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rođena je u Rijeci 29. travnja 1968. godine, a potječe iz mjesta Lubarska na Grobniku.

Kako je napisala u biografiji na svojim službenim stranicama, prve godine njenog života obilježila su 'prostrana polja, široke ravnice, beskrajno plavo nebo i šum Rječine, neprestani, nepresušni, uporni šum slapa podno naše kuće'.

Po završetku osnovne škole, upisala je gimnaziju u Rijeci, a nakon tri godine srednjoškolsko školovanje nastavila je u SAD-u u sklopu učeničke razmjene. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je engleski i španjolski jezik, a diplomirala je 1993. Po završetku studija učlanila se u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).

Više godina radila je u Ministarstvu vanjskih poslova te Veleposlanstvu RH U Kanadi. Stekla je magisterij iz područja političkih znanosti, nakon čega je postala savjetnica u ministarstvu.

Od 2003. obnašala je dužnost ministrice europskih integracija, a kada su 2005. dva ministarstva spojena postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i na funkciji ostala do 2008.

Karijeru je nastavila na funkciji veleposlanice RH u SAD-u koju je obnašala do 2011. godine, nakon čega je imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Kolinda Grabar Kitarović supruga Jakova Kitarovića upoznala je tijekom studentskih dana, a majka je dvoje djece, Katarine i Luke.

Prva je žena na čelu Republike, a u kampanji je, među ostalim, najavila da će odmah po preuzimanju dužnosti inicirati sjednicu Vlade koja bi trebala iznjedriti rješenja za dugotrajnu gospodarsku krizu. "Kad postanem predsjednica, prvo ću nazvati Zorana Milanovića i zatražiti da sazovemo sjednicu Vlade, da raspravimo o stanju u Hrvatskoj, ovoj dubokoj socijalnoj krizi u kojoj smo se našli. I ako nema rješenja, a sumnjam da ih ima jer dosad nije pokazao ništa, onda ću ga tražiti neka skupe svoje stvari i neka odu", najavila je u kampanji Grabar Kitarović.