Guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću za dva dana (8. srpnja) istječe šestogodišnji mandat i, prema svemu sudeći, u ponedjeljak nećemo imati guvernera. Točnije, sve dužnosti i ovlasti guvernera na nekoliko će dana preuzeti njegov zamjenik, a to je u konkretnom slučaju Relja Martić.

Prvi je to put da će se posegnuti za zakonskom odredbom koja definira slučajeve u kojima zamjenik preuzima dužnosti guvernera. Relja Martić već je dva i pol desetljeća u vodstvu središnje banke, a ove godine broji i okruglih 40 godina rada u HNB-u.

U operativnom smislu i mimo toga tjedan dana v.d.-a objektivno nije nikakav problem, ali središnja banka ipak predstavlja monetarnu vlast i pravovremeno reguliranje pitanja njezih upravljačkih tijela zapravo je i pitanje ozbiljnosti funkcioniranja državnih vlasti uopće. Je li u konkretnom slučaju posrijedi tek šlamperaj ili i oko pitanja vodstva HNB-a postoje nesuglasja u vladajućoj garnituri, zona je špekulacija. No, čak i visokopozicionirani HDZ-ovci tvrde kako nemaju nikakvih saznanja o svemu. Očito se čeka da pitanje “uprave” HNB-a presječe premijer Andrej Plenković. A neslužbeni izvori bliski Vladi tvrde tek kako se trenutno najizglednijim čini još jedan mandat za guvernera Vujčića “plus malo provjetravanja u redovima viceguvernera”, jer trenutni sastav Savjeta i način njegova funkcioniranja za ukus mnogih u redovima politike je “preidiličan”, a neki će reći “hermetičan”.

Kako bilo, raskorak između isteka mandata i (re)izbora u slučaju guvernera izvjestan je već zbog rokova i procedure. Ona u slučaju imenovanja čelnog čovjeka HNB-a predviđa da prijedlog Saboru službeno podnosi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, i to uz prethodno mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Sjednica potonjeg odbora najavljena je tek za danas u podne, i to s dnevnim redom kojim nije predviđena točka vezana uz HNB. Tako će se pitanjem čelnika HNB-a, ali i dijela njegova najužeg tima, Sabor očito baviti idući petak, što je opet cajtnot. Naime, već 17. srpnja iscurit će šestogodišnji mandat i samom zamjeniku guvernera Martiću, kao i trojici od šest viceguvernera – Vedranu Šošiću, Damiru Odaku i Tomislavu Presečanu.

Martiću do mirovine ostaje još godina dana. Za Odaka se u novije vrijeme tvrdilo da je zbog osobnih razloga skloniji odlasku nego novom mandatu. Istodobno, HNB je institucija prema kojoj već poslovično ima mnogo pretendenata. Iako prema postojećem zakonu članstvo u Savjetu HNB-a podrazumijeva puni profesionalni angažman i stručne kvalifikacije, prostor utjecaju politike širi činjenica da je svojedobno iz zakona maknuta odredba prema kojoj viceguvernere Sabor potvrđuje na prijedlog samog guvernera. Kad je posrijedi politika i funkcija samog guvernera, ovaj put se i u špekulacijama vrtjelo tek pokoje ime.

Nakon što su utihnula i nagađanja o mogućoj rošadi bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić te mogućnosti kandidiranja donedavnog čelnika Privredne banke Bože Prke, jedva da se neko ime ponovilo iz dva izvora. Tako je dvojbeno i koliko uporišta imaju neke sporadične glasine, poput one da se u slučaju “plana B” (prevage onih koji nisu skloni Vujčiću) u križaljkama opet našlo i ime Tomislava Ćorića, koje se svako malo u raznim kombinacijama izvlači kao “joker”. Podjednako nepouzdano zvuče još neka imena koja su navodno neki stavili u opticaj.

Sve u svemu, možda to ipak sugerira da je za novi šestogodišnji mandat na čelu HNB-a – pogotovo s obzirom na to da bi on trebao biti ponajprije u znaku projekta uvođenja eura odnosno ulaska u eurozonu – ipak najizgledniji izbor sadašnji guverner. Euro je tema u kojoj je definitivno na domaćem terenu, a nedavno je na jednoj konferenciji najavio i kako s jeseni počinju razgovori o ulasku u tečajni mehanizam, tzv. ERM II.

U tom kontekstu zacijelo nije nevažno ni to što je Vujčić danas član više radnih tijela ili odbora pri Europskoj središnjoj banci, a čest je izlagač i na brojnim međunarodnim skupovima u njezinoj organizaciji.

Usporedno s ulaskom u tečajni mehanizam, idući mandat čelnika središnje banke podrazumijeva i aktivnosti vezane uz ulazak u bankarsku uniju. No, kako su rado isticali u HNB-u, prateći stres-testovi banaka u našem slučaju nisu izvor problema ili nervoze.

Mimo toga, ali nikako manje važna značajka koja bi mogla obilježiti idući guvernerski mandat su promjene makroekonomskog okruženja i s tim povezan kraj ere hiperlikvidnosti i početak zaoštravanja uvjeta na financijskim tržištima. Koliko god se danas čini da je Hrvatska sa svojim javnim financijama, pa tako i trendom razine javnog duga na dobrom putu u smislu Maastrichtskih kriterija, uz izmijenjeno okruženje stvari se mogu bitno poljuljati, pogotovo uz naš tempo reformi.