Najgora mora bankarske industrije, loši krediti, prvi put od početka krize padaju. Udio im se smanjio u posljednjem kvartalu 2014., što se poklopilo s minimalnim rastom BDP-a.
Prema podacima prvog pregleda financijskih pokazatelja banaka u 2015. Hrvatske udruge banaka, ukupan udio loših kredita pao je u posljednjem kvartalu 2014. sa 17,24 na 16,4 posto, i to zbog pada udjela nenaplativih kredita u portfelju poduzeća s više od 31 posto na oko 30,51 posto te rasta udjela državnih kredita koji se svrstavaju u najmanje rizične. Kod građana udio loših kredita stagnira na oko 12 posto. Premda nedavno objavljeni HNB-ovi podaci govore o 16,95 posto loših kredita, HUB-ova se analiza oslanja na posljednje podatke u bazi MMF-a kod kojih je udio za nijansu niži. No, u oba je slučaja trend – pad. Još uvijek je to golemih 47,44 milijarde kuna koliko se ne vraća od ukupno 279,94 milijarde.
A na godišnjoj razini udio i dalje blago raste. Iako je ovo dobra vijest, teško se može pripisati mizernom gospodarskom rastu s kraja godine. Obično pad NPL-ova (non-performing loans – neprihodujući krediti) slijedi barem jedan kvartal nakon početka gospodarskog rasta, pa se dio efekta, osim većem udjelu kredita države, može pripisati i poodmaklom procesu restrukturiranja kreditnog portfelja poduzeća. Nedavni su rezultati poslovanja banaka u 2014. pokazali, naime, da su rezervacije lani bitno smanjene, za oko milijardu kuna, s obzirom da se veliko čišćenje portfelja odvijalo već u 2013. "Omjer loših kredita pozicioniran je u skupini uz Italiju, BiH, Mađarsku, Sloveniju i Makedoniju. S obzirom na dubinu i trajanje krize, logično geografsko pozicioniranje znači da se sličnost ekonomskih problema i gospodarska povezanost odražavaju i u omjeru loših kredita", napominju u publikaciji HUB-a.
Istodobno nam je rasla i pokrivenost loših kredita, po čemu, unatoč iznimno visokoj adekvatnosti kapitala (21,3 posto), najvećoj u Europi iza Islanda, nismo bili baš blistavi. Ukupna stopa pokrića na razini sustava u posljednjem je kvartalu 2014. premašila 50 posto, zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja. Najlošija je naplata kunskih kredita, u koje se svrstavaju i dopuštena prekoračenja, no u stopu ih slijede krediti valutno vezani uz švicarski franak. Kod stambenih je kredita situacija obrnuta: "švicarci" su više nego dvostruko gori od eurskih kredita, dok je tu udio kunskih kredita jako malen. Dok su krajem prošle godine plasmani pali tri posto, u siječnju su rasli za više od tri milijarde kuna i gotovo dosegnuli razinu iz siječnja prošle godine (-0,2 posto), što je najmanji pad kreditiranja na godišnjoj razini od srpnja 2012. No, promjena je "tehničke" prirode – uzrokovale su je tečajne razlike nakon jačanja švicarskog franka.
Iz istog se razloga "prikazuje" i minimalan rast kredita stanovništva. U stvarnosti, najviše padaju auto krediti, dok se stambeni krediti blago smanjuju. Mi smo među 15 zemalja EU u kojima krediti poduzeća padaju, dok ih deset bilježi rast. Zanimljivo je da je prije tri mjeseca rast imalo svega pet država EU. U siječnju, stopa rasta depozita poduzeća pala je na malo iznad jedan posto, a usporavanje traje još od sredine 2013. I stopa rasta depozita stanovništvu spustila se na 2,5 posto, a i taj se podatak dijelom odnosi na pripisivanje kamate glavnici. Kamate na depozite građana pale su nam ispod tri posto, a od zemalja eurozone, samo su na Cipru više nego u Hrvatskoj. Prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj iznose 5,85 posto i iznad su gornje granice eurozone.
Među članicama EU koje nisu uvele euro više su samo u Mađarskoj i Bugarskoj gdje premašuju sedam posto. Prosječna kamata na nenamjenske kredite izosi 7,41 posto i unutar je intervala eurozone, dok je u zemljama EU koje nisu uvele euro uglavnom veća nego kod nas. S kamatom 9,55 posto na dopuštena prekoračenja također smo unutar intervala eurozone, a gore su Estonija, Latvija, Slovačka i Grčka. Prosječna kamata na kratkoročne kredite poduzećima iznosi 6,07 posto i također upada u interval, zahvaljujući skupim kreditima na Cipru, a kamata za dugoročno kreditiranje poduzeća od 4,49 posto niža je nego u Velikoj Britaniji i na Cipru. Među članicama EU koje namaju euro bolje od nas su Poljska, Češka i Mađarska.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu