Po prvi put od 2010. godine telekomi su lani povećali broj zaposlenika. Koliko je na to utjecalo buđenje novih igrača poput državnog Odašiljača i veza (OiV) te ulazak na tržište IoT Net Adrije (Sigfoxa) tek treba vidjeti. Prihod telekom tržišta u 2017. godini nastavio se oporavljati prema 14 milijardi kuna i najviši je u posljednjih pet godina. No, još je manji od razdoblja prije 2012. godine, kad je prihod branše bio redovito iznad tog iznosa.

Najviše je na oporavak hrvatskom telekom tržišta u prošloj godini utjecao Hrvatski telekom. Iako mu je, prema podacima koje je Bisnode izradio na temelju nekonsolidiranog izvješća koje im je dostavila Fina, prihod rastao 2 posto na 6,26 milijardi kuna, po konsolidiranom izvješću HT-a objavljenom na burzi operater je nakon dugo vremena imao dvoznamenkast rast prihoda. Skočio je 11% na 7,76 milijardi kuna. I profitabilnost je solidno rasla. Operativna dobit bila je veća 11,2% na 3,1 milijardu kuna. HT je to postigao što organskim rastom što akvizicijama.  Kupio je Crnogorski telekom, što mu je prvi regionalni iskorak i najveća kupovina dosad vrijedna čak 123,5 milijuna eura, te je Optimi pripojio H1 telekom. U HT-u navode da ističu da je akvizicija Crnogorskom telekoma za njih važan i velik regionalni iskorak.

Regionalni iskorak kao pokretač
“To je vrlo važno za nas kao kompaniju s obzirom na to da nam otvara mogućnost dodatnog rasta kojeg nemamo na domaćem tržištu. To je vrlo važno i za cijeli hrvatski ICT sektor jer ćemo dodatno potaknuti izvoz kvalitetnih domaćih rješenja i usluga te našim stručnjacima omogućiti nova znanja i iskustva. U HT-u smatramo da imamo prilike i znanja još snažnije potaknuti proces digitalizacije regije”, ističu u HT-u. Dodaju da je prošla godina bila puna uspjeha i na hrvatskom tržištu. Navode da su krajem godine primili P3 priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj i jedan od najboljih mobilnih interneta u Europi. HT je lani u unapređenje infrastrukture uložio više od 1,7 milijardi kuna, a u protekle četiri godine ukupno više od 6 milijardi kuna.

U operateru navode da ulaže iznad prosjeka telekom sektora, uz prosjek odnosa prihoda i investicija, čak 25 posto.  “HT Grupa samostalno će osigurati 70 posto ciljeva Europske digitalne agende za Hrvatsku 2020.”, ističu u HT-u. Dodaju da ove godine nastavljaju s projektom poslovne i digitalne transformacije vrijednim 210 milijuna kuna. Veliki fokus stavljaju na 5G mrežu, što su pokazali i kroz rad takve tehnologije u Istri, te nastavljaju s ulaganjima u optiku i povećanjem brzina u fiksnoj mreži.

HT je u svibnju predstavio novu mrežnu tehnologiju NB-IoT (Narrowband Internet of Things) koja će povezivati strojeve, senzore i drugu tehnologiju, a nastavlja i s ulaganjem u koncept pametnih gradova.  “Ipak nije dovoljno ulagati samo u tehnologiju, već i u ljude zbog čega će HT nastaviti ulagati u vlastite stručnjake, ali i poticati mlade ljude na razvoj STEM vještina i istraživanje novih načina kako tehnologijom olakšati svakodnevni život i podržati gospodarski razvoj”, kažu u HT-u.

Prihod Vipneta lani je porastao 2,6 posto na 434,9 milijuna eura. Operativna dobit skočila je 9,6 posto na 108 milijuna eura, dok su investicije veće 4,6 posto na 84,7 milijuna eura. Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta ističe da imaju najveću optičku mrežu u Hrvatskoj. “Vipnet od početka poslovanja u Hrvatskoj značajno ulaže, posebice u protekle dvije godine, te je prepoznat kao ključni ulagač u optičku infrastrukturu. Dosad smo dosegnuli gotovo 500 tisuća kućanstava našom super brzom širokopojasnom mrežom, a našim fiksnim uslugama na optici te s Homeboxom, koji se oslanja na mobilnu mrežu, želimo ponuditi rješenje korisnicima koji koriste bakrenu infrastrukturu”, kaže Dvorjančanský.

Transformacija Vipneta
Navodi da se u manje od dva desetljeća Vipnet od mobilnog operatora prometnuo u potpuno konvergentnog igrača na tržištu.  “Imamo ponudu mobilnih, fiksnih, TV i ICT proizvoda i usluga te Vipnet evoluira u digitalnu kompaniju i želi predvoditi digitalnu transformaciju hrvatskog tržišta, društva i gospodarstva”, kaže Dvorjančanský. Naglašava da su dva programa EU fondova (NPBBI i ONP) pretpostavka za širenje optike i uvođenje 5G tehnologije u Hrvatskoj te osiguravanje ravnomjernog razvoja svih dijelova zemlje postavljanjem vrlo brzih širokopojasnih mreža u slabo naseljenim područjima.

“Uzevši u obzir veliku potražnju za podatkovnim prometom i buduće potrebe korisnika, pokrenuli smo veliki transformacijski proces 5G mreže te uspjeli uvesti niz 5G funkcionalnosti u postojeću mrežu. Postizanje brzina od preko 20 Gbit/s u živoj mreži, što je apsolutni rekord u Hrvatskoj, za nas je tek poticaj da nastavimo s pružanjem najboljeg korisničkog iskustva u Hrvatskoj”, kaže Dvorjančanský.  Tele2 je lani imao rast prihoda od 7 posto na 1,3 milijarde kuna i rast broja korisnika s 801 na 841 tisuću. Viktor Pavlinić, predsjednik uprave Tele2 posebno ističe rekordan rast broja korisnika. “Lansiranjem neograničenog interneta na mobitelima ponovo smo napravili potpunu inovaciju na tržištu mobilnih telekomunikacija. Svojim smo korisnicima omogućili neograničeni internet, razgovore i SMS poruke na mobilnim uređajima. U tome smo bili i prvi, a smo i dalje jedini teleoperater koji nudi takvu vrstu usluge na hrvatskom tržištu”, naglašava Pavlinić. Dodaje da zahvaljujući pokućnom internetu neograničen, brz internet postao je dostupan i u područjima sa slabo razvijenom fiksnom telekomunikacijskom infrastrukturom i sporim internetom. U ovoj godini kaže, cilj jej nastaviti nuditi jednostavne proizvode i usluge, fleksibilnost izbora.

“U skladu s našom misijom, fokus poslovanja je na daljnjem poboljšanju korisničkog iskustva te ćemo i nastaviti sa stvaranjem inovativnih usluga po kojima smo prepoznatljivi na tržištu”, kaže Pavlinić. Za daljnji rast, ističe, cilj im je i dalje širiti bazu korisnika, kako privatnih tako i poslovnih, te raditi investicije usmjerene širenju portfelja usluga. Mate Botica, predsjednik uprave OiV-a, državne tvrtke koja od lani radi na projektu izgradnje međugradske optike, kaže ih posebno veseli to što rade mnogo projekata od šireg društvenog interesa.

“Usvajanje NP-BBI programa od strane Vlade RH i određivanje OIV-a kao tehničkog nositelja cjelokupnog projekta je zasigurno jedan od uspjeha, ali ovdje bismo naveli ono što je sada već vidljivo kada pogledamo nekoliko mjeseci unazad. Rezultati NP-BBI projekta na kojem OIV snage aktivno rade bit će vidljivi tek u nadolazećim mjesecima, godinama pa je o tome teško bilo što reći u ovoj fazi”, kaže Botica. Dodaje da su usto počeli emitirati digitalni radio u Hrvatskoj, u suradnji sa splitskim FESB-om napravili su Inteligentni sustav za video nadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Hrvatskoj.

On omogućava automatizirano protupožarno motrenje s motrilačkih lokacija uz automatsku ranu detekciju šumskog požara naprednim postupcima analize podataka. “Kroz taj sustav, u koji je OiV projektirao i implementirao složenu komunikacijsku i serversku infrastrukturu, montirao kamere na antenske stupove dok je FESB razvio programsku podršku, stvorena je ljudska prednost u sprečavanju katastrofalnih posljedica kojima smo bili svjedoci prijašnjih godina”, kaže Botica. Navodi da bilježe dodatne prihode od održavanja infrastrukture za telekom operatore što su prepoznali kao dodatni potencijal.

Nastavak razvoja
U ovoj godini planiraju nastaviti raditi na razvoju novih usluga i uvođenje novih tehnologija što će dugoročno osigurati nove izvore prihoda. “Nacionalna radiokomunikacijska mreža zasnovana na DMR standardu najvažniji je takav dugoročni projekt u ovom trenutku. U 2016. godini uspješno je završena prva faza izgradnje mreže i započelo komercijalno pružanje CRONECT usluge. U 2018. planira se početak značajnije komercijalizacije projekta i optimizacija mreže u skladu sa specifičnim potrebama tržišta”, kaže Botica. Bruno Crnički, osnivač prve IoT mreže u Hrvatskoj, IoT Net Adria, kaže da je zadovoljan rezultatom.  “U 2017. IoT Net Adria je uspjela dogovoriti suradnju i postati Sigfox operater za Hrvatsku te zatvoriti financijsku konstrukciju i pokrenuti projekt. Hrvatska je postala dio trenutno jedine globalne IoT mreže putem koje IoT uređaji mogu komunicirati u 55 država, a do iduće godine očekujem da niz lokalnih i globalnih projekata zaživi na našoj Sigfox IoT mreži”, zaključuje Crnički.

Terrakom jedini neovisan

‘Okrupnjavanje predvođeno HT-om i Vipnetom usporit će razvoj tržišta’
Igor Tatarević, direktor Terrakoma, jedinog neovisnog fiksnog operatera koji u ponudi usluga građanima i poduzetnicima  konkurira tvrtkama iz grupa HT i Vipnet, kaže da im je prošlu godinu obilježilo širenje vlastite optičke mreže. “Lani je Terrakom proširio vlastitu mrežu što je rezultiralo povećanjem od oko 5000 homepass-a, odnosno stanova u kojima je dostupna usluga”, naglašava Tatarević. Dodaje da su usto radili na povećanju efikasnosti i digitalizacije poslovnih procesa. Za poslovne korisnike Terrakom je prvi u Hrvatskoj uveo ponudu gigabitnog interneta. “Vidimo rezultate u povećanom broju korisnika takvih usluga”, kaže Tatarević. Navodi da je okrupnjavanje koje se događa na tržištu, a koje je rezultiralo sa stvaranjem dvije velike telekom grupacije, HT-ove koja uključuje Iskon, Optimu i H1 te Vipnetove koja uključuje Vip, Amis, Bnet i Metronet, loše po tržište. “Terrakom je time postao najveći neovisni operater što s jedne strane dobro znači da možemo dobiti korisnike koji su nezadovoljni HT-om ili Vipom, ali s druge strane mislim da je to loše za cjelokupno telekom tržište, jer će dovesti do usporavanja njegovog razvoja i vrlo vjerojatno povećanja cijena telekomunikacijskih usluga za većinu korisnika”, kaže Tatarević koji navodi da najveći potencijal vidi u bitstream usluzi pod uvjetom da je regulator učini cjenovno isplativom.